Za sve koji ujutru vole da skuvaju lonče kafe, imamo dobre vesti.

U novom naučnom saopštenju objavljenom u časopisu Američkog udruženja za srce (Circulation), istraživači su otkrili da većina odraslih može bezbedno konzumirati do pet šolja (od po oko 2,4 decilitra) kafe sa kofeinom dnevno — što je oko 400 miligrama kofeina — bez povećanja rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Imajte na umu da se ovi nalazi odnose na crnu kafu, budući da velike količine dodatog šećera, aromatizovanih sirupa i mlečnih proizvoda mogu „znatno povećati unos kalorija i poništiti potencijalne zdravstvene koristi koje se povezuju sa samom kafom”, istaklo je udruženje.

Istraživanje je pokazalo da je konzumiranje kafe sa kofeinom bez dodatog šećera, aroma ili pavlake povezano sa manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, bolesti srca, moždanog udara, srčane insuficijencije i nekih poremećaja srčanog ritma.

Oprez

Ipak, ljubitelji kafe i dalje bi trebalo da budu oprezni u pogledu unosa i načina na koji on utiče na njihov organizam.

„Iako istraživanja ukazuju na to da konzumiranje kofeina kod nekih ljudi može biti povezano sa određenim kardiovaskularnim koristima, važno je zapamtiti da ne postoji univerzalna strategija za bezbedan unos kofeina”, rekao je dr Gregori M. Markus, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kaliforniji u San Francisku i pomoćnik načelnika kardiologije za istraživanja u zdravstvenom sistemu istog univerziteta.

„Ljudi mogu veoma različito reagovati na kofein u zavisnosti od različitih faktora, kao što su životno doba, lekovi koje uzimaju, postojeća zdravstvena stanja, genetika i brzina kojom njihov organizam metaboliše kofein”, napomenuo je on. „Ono što može biti razumna količina za jednu osobu, kod druge može izazvati neželjene efekte, poput lupanja srca, anksioznosti ili poremećaja sna. Zato je važno da obratite pažnju na to kako vaše telo reaguje na kofein i da razgovarate sa svojim lekarom o tome šta je najprikladnije za vas.”

Kafa

Istraživači su takođe istakli da je kafa glavni izvor kofeina u većini studija, te da uočeni kardiovaskularni efekti mogu biti posledica i drugih jedinjenja prisutnih u kafi. Na primer, eksperimentalne studije sugerišu da bioaktivna jedinjenja u kafi mogu imati antioksidativna i protivupalna svojstva, što bi moglo pomoći u objašnjenju nekih zdravstvenih koristi. Autori su dodali da je i dalje potrebno više istraživanja o tome kako kofein iz različitih izvora — poput čaja, gaziranih sokova i čokolade — utiče na različite ljude, a posebno napici sa visokim sadržajem kofeina.

„Visoke doze kofeina, poput onih u energetskim napicima i takozvanim 'energetskim šotovima', mogu imati štetne efekte na srce i treba ih izbegavati”, rekao je Markus. Energetski šotovi mogu sadržati od 40 do 69 miligrama kofeina po tečnoj unci (oko 30 mililitara) — što je otprilike tri do četiri puta veća koncentracija u odnosu na običnu skuvanu kafu.

 

Bonus video:

Video