Ipak, nije svejedno iz kog izvora proteini dolaze, posebno kad je reč o zdravlju srca. Neke namirnice bogate proteinima sadrže i druge korisne nutrijente, dok druge sadrže sastojke koji mogu negativno uticati na kardiovaskularni sistem. Nova naučna analiza istražila je kako različiti izvori proteina utiču na srce i otkrila da jedna specifična zamena u ishrani može biti izuzetno korisna.

Živina umesto crvenog mesa

Naučni pregled objavljen prošlog meseca u časopisu Academy of Nutrition and Dietetics pokazao je da osobe koje crveno meso češće zamenjuju živinom mogu imati manji rizik od više kardiometaboličkih bolesti, posebno bolesti srca.

Dejvid Goldmen, nutricionista i glavni autor studije, to objašnjava sastavom mesa. "Živina ima manje zasićenih masti i hem-gvožđa od crvenog mesa. Neprerađeno meso živine takođe ne sadrži spojeve poput nitrata i nitrita, koji se nalaze u mesnim prerađevinama i mogu oštetiti krvne sudove i srce", pojasnio je za Parade.

slika

Štetnost nitrata iz crvenog mesa potvrđuju i druge studije. Naučni pregled iz 2025., objavljen u časopisu Current Nutrition Reports, navodi da su ti nitrati kancerogeni te da narušavaju kardiovaskularnu i metaboličku funkciju. Važno je napomenuti da se oni razlikuju od nitrata u biljnim namirnicama, koji su korisni za zdravlje.

Dr. Brendon Rafison, preventivni kardiolog i medicinski direktor u centru SimonMed Longevity, kaže da ova analiza potvrđuje ranije spoznaje. "Studija potvrđuje da manji unos crvenog mesa, a posebno prerađevina, može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i ako se ono zameni piletinom ili ćuretinom", rekao je.

Biljni proteini: Još bolji izbor

Iako je prelazak s crvenog mesa na živinu koristan za srce, istraživači ističu da postoji još zdravija opcija: zamena crvenog mesa biljnim proteinima. "Živina je za srce bolja od crvenog ili prerađenog mesa, ali nije toliko zdrava kao biljne namirnice poput orašastih plodova, graška ili celovitih žitarica", ističe Goldmen.

Dodaje da su grašak, leblebije, orašasti plodovi i celovite žitarice u njihovoj analizi pokazali najbolje rezultate. "Te namirnice osiguravaju vlakna, zdrave masti i biljne spojeve poput fitosterola, kojih u mesu nema. Studije pokazuju da konzumacija biljne hrane dovodi do znatno nižih nivoa štetnog holesterola u poređenju s crvenim ili belim mesom, koji ga podjednako podižu".

slika

Dr. Rafison dodaje važan kontekst: oba autora analize ranije su radili kao konsultanti za Soy Nutrition Institute Global. Ipak, i on potvrđuje da postoji jasna veza između ishrane bogate biljnim proteinima i nižeg LDL holesterola, što direktno koristi zdravlju srca.

Uz to, biljni izvori proteina ne sadrže holesterol, za razliku od mesa. Sadrže i manje zasićenih masti te više vlakana, što je kombinacija koja pogoduje zdravlju kardiovaskularnog sistema.

Postupne promene za dugoročno zdravlje

I jedan i drugi nutricionista slažu se da živinu treba posmatrati kao prelaznu namirnicu u procesu smanjenja unosa crvenog mesa, a ne kao konačni cilj.

"Živinu je najbolje videti kao korak u pravom smeru, a ne kao konačno odredište. Male, realne promene, poput zamene dela crvenog mesa živinom ili dela živine biljnim proteinima, mogu doneti stvarne koristi za dugoročno zdravlje", zaključuje Goldmen.

Niko ne tvrdi da se povremeno ne sme pojesti odrezak ili burger. Ipak, naučni dokazi upućuju na to da crveno meso ne bi trebalo biti svakodnevni izvor proteina. Postoji mnogo drugih korisnih i ukusnih opcija koje vredi uključiti u ishranu.

Video:

slika