Održavanje hidratacije danas je veliki biznis, od metalnih čaša za vodu koje su postale neizostavan dodatak na noćnim stočićima pripadnika generacije Z do „pametnih” voda koje pune police prodavnica. I dok se godinama kao univerzalno pravilo ponavljalo da treba popiti osam čaša vode dnevno, dijetetičarka, autorka i naučnica sa ,,King’s College London", dr Emili Liming, ističe da je reč o potpuno proizvoljnom broju koji nije zasnovan na stvarnim naučnim dokazima.
„Svako od nas ima različite potrebe za unosom tečnosti, u zavisnosti od građe tela, a one se mogu menjati i iz dana u dan”, objašnjava za Vogue. „Na njih utiču brojni faktori, poput temperature vazduha, količine slane hrane koju ste pojeli ili intenziteta fizičke aktivnosti.”
Leti, kada temperature porastu, organizmu će biti potrebno više vode nego tokom podjednako aktivnog zimskog dana. Neki podaci pokazuju da čak 60 odsto ljudi popije manje od jedne čaše vode dnevno, kao i da je veliki broj ljudi hronično dehidriran. Bez obzira na vaše individualne potrebe, to jednostavno nije dovoljno.
Koliko bi vode trebalo da popijete tokom dana?
Iako je pravilo o osam čaša vode dnevno postalo svojevrsna „opšteprihvaćena činjenica”, jasno je da bi cilj trebalo da bude znatno više od jedne čaše dnevno. Preciznija preporuka jeste da unosite između 1,5 i 2 litra tečnosti dnevno. Naravno, ta količina se menja ako ste trudni, fizički aktivni ili provodite vreme na visokim temperaturama.

Jednostavan način da pratite koliko vode unosite jeste korišćenje višekratne flaše sa označenom mililitarskom skalom. Tako ćete lako izračunati koliko puta je potrebno da je napunite kako biste dostigli preporučenih 1,5 do 2 litra dnevno. Popularna čaša prima 1,8 litara tečnosti, što znači da je dovoljno da je napunite samo jednom kako biste gotovo zadovoljili dnevne potrebe.
Znaci dehidratacije
Glavobolja, žeđ i poteškoće sa koncentracijom spadaju među prve znake dehidratacije. Čak i pad nivoa hidratacije organizma od samo dva odsto može izazvati osećaj umora i tromosti. Međutim, prema rečima dr Liming, najbolji pokazatelj nije osećaj žeđi, već boja urina.
„Kada ste dobro hidrirani, urin bi trebalo da bude svetložute boje, nalik prozirnoj limunadi”, kaže. „Ako treba da pijete više vode, biće tamnožut, poput soka od jabuke, ili još tamniji. S druge strane, ako pijete previše vode, urin će biti potpuno proziran.”
Znaci blage dehidratacije:
- jaka žeđ
- suva ili lepljiva usta
- umor
- glavobolja
- vrtoglavica
- ređe mokrenje
- tamna mokraća
Znaci teške dehidratacije:
- jaka vrtoglavica
- zbunjenost
- vrlo malo znojenja ili njegov potpuni izostanak
- nizak krvni pritisak
- ubrzan rad srca
- upale oči
Kako povećati unos vode?
Umesto da brojite koliko ste čaša vode popili, pratite boju urina i tome prilagodite unos tečnosti.
„Ne morate se hidrirati isključivo vodom, jer se i kafa i čaj računaju u dnevni unos tečnosti”, dodaje dr Limingova. „Tokom vrelih dana biljne čajeve možete pripremiti kao hladne napitke i dodati ih vodi sa ledom umesto da ih pijete tople, što je odličan način da osvežite piće.”

Vodi možete dodati i kriške limuna i krastavca, listiće nane ili bosiljka kako biste joj dali više ukusa. Ako želite dodatno da poboljšate hidrataciju, možete isprobati suplemente bogate elektrolitima koji pomažu da se poveća nivo hidratacije. (Suplementi sa elektrolitima nadoknađuju minerale izgubljene znojenjem, koji imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu.)
Još jedan jednostavan trik za bolju hidrataciju jeste da povećate unos namirnica koje prirodno sadrže mnogo vode. Krastavci, zelena salata, paradajz i rotkvice imaju veoma visok sadržaj vode, zbog čega su pravi skriveni saveznici dobre hidratacije. Tokom toplih dana obogatite obroke raznovrsnim namirnicama bogatim vodom kako biste lakše dostigli preporučeni dnevni unos tečnosti. Osim toga, takve namirnice sadrže antioksidanse, vlakna, kao i brojne vitamine, minerale i mikronutrijente. Na primer, krastavac sadrži čak 96 odsto vode, a ujedno je i dobar izvor vitamina C.
Bonus video:
Komentari (0)