Nekada se preplanuli ten smatrao znakom zdravlja, a sunčanje gotovo obaveznim delom leta. Danas znamo da je sunčeva svetlost važna za stvaranje vitamina D, ali preterano izlaganje UV zračenju povećava rizik od opekotina, prevremenog starenja kože i raka kože.

Koliko nam je sunca zapravo potrebno? Odgovor nije isti za sve, jer zavisi od tipa kože, mesta u kojem živimo, godišnjeg doba, doba dana i jačine UV zračenja.

Zašto nam je sunčeva svetlost potrebna?

Umereno izlaganje suncu omogućava telu da proizvodi vitamin D, koji je važan za zdravlje kostiju i normalno funkcionisanje mišića. Nedostatak vitamina D češći je kod ljudi koji malo borave na otvorenom, osoba tamnije kože i onih koji žive u područjima sa malo sunčeve svetlosti.

Sunčeva svetlost ima ulogu i u regulisanju sna i raspoloženja. Jutarnje svetlo pomaže mozgu da prepozna da je počeo dan, dok dnevna svetlost utiče na naš biološki ritam.

Rebeka Mejson, profesorka fiziologije na Univerzitetu u Sidneju, objašnjava da odgovarajući nivo vitamina D pomaže telu da ublaži upalu, odgovori na uzročnike koji napadaju organizam i reguliše imunski sistem kako ne bi napadao sopstvene ćelije.

Sunčeva svetlost može da utiče i na krvni pritisak. Kada UVA zraci dospeju do kože, podstiču oslobađanje azot-monoksida, zbog čega se krvni sudovi šire.

Koliko sunca nam je dovoljno?

Ne postoji univerzalna količina sunca koja odgovara svima. Osobama svetle kože potrebno je manje vremena da proizvedu vitamin D, ali istovremeno mnogo brže mogu da izgore. Ljudi sa tamnijom kožom obično mogu da budu izloženi suncu duže pre nego što dođe do oštećenja, ali im je za stvaranje iste količine vitamina D potrebno više UVB zračenja.

Mejson savetuje da se, kada je reč o stvaranju vitamina D, suncu izlažemo „pomalo i često“, odnosno kratko, ali redovno, kada je UVB zračenje dovoljno jako.

Za osobe svetle kože to može značiti nekoliko minuta izlaganja većeg dela kože tokom većine dana u nedelji, dok ljudima sa tamnijom kožom može biti potrebno znatno više vremena.

Ipak, količina potrebnog izlaganja zavisi i od toga gde živite i koliki je UV indeks. Kada je UV zračenje veoma jako, rizik od oštećenja kože brzo raste.

Posebno oprezni treba da budu ljudi veoma svetle kože, osobe koje imaju veliki broj mladeža, one sa ličnom ili porodičnom istorijom melanoma, kao i ljudi koji uzimaju lekove koji utiču na imunski sistem.

„Bolje je izložiti veću površinu kože kraće vreme i činiti to češće nego se duže izlagati ređe“, savetuje Mejson za BBC.

Kada sunce postaje štetno?

Duža izloženost suncu ne znači i više vitamina D, ali povećava količinu UV zračenja kojoj je koža izložena. To može dovesti do opekotina, promena pigmentacije, prevremenog starenja kože i povećanog rizika od raka kože.

UVB zraci imaju ključnu ulogu u stvaranju vitamina D, ali su istovremeno glavni uzročnik opekotina i važan faktor rizika za rak kože. UVA zraci prodiru dublje u kožu i posebno doprinose njenom prevremenom starenju, ali takođe učestvuju u nastanku raka kože.

Zbog toga preplanulost sama po sebi nije znak zdravlja. Ona je zapravo reakcija kože na UV zračenje.

Kako da se zaštitimo?

Kada je sunce jako, najbolje je potražiti hlad, nositi laganu odeću koja pokriva kožu, šešir i sunčane naočare. Na delove kože koji nisu pokriveni odećom treba naneti kremu za zaštitu od sunca odgovarajućeg zaštitnog faktora.

Posebno treba izbegavati dugo izlaganje direktnom suncu oko sredine dana, kada je UV zračenje najjače.

Ni sa suplementima ne treba preterivati. Visoke doze vitamina D mogu dovesti do povećanja nivoa kalcijuma u krvi, što u ozbiljnim slučajevima može oštetiti bubrege i srce.

Koliko sunca je „prava mera“?

Najjednostavniji odgovor je – ne premalo, ali ni previše.

Sunce ne treba potpuno izbegavati, ali ni nekontrolisano izlaganje nije dobra ideja. Za neke ljude dovoljno je nekoliko minuta, dok drugima može biti potrebno više vremena. Tip kože, UV indeks, godišnje doba i mesto u kojem živite igraju veliku ulogu.

Zato savet stručnjaka da se suncu izlažemo „pomalo i često“ ima više smisla od pokušaja da se što duže sunčamo u jednom danu.

Video:

em