U poslednje vreme stručnjaci za dobrobit sve češće ponavljaju koliko je važno izlagati se prirodnom svetlu 30-60 minuta nakon buđenja (od ponedeljka do nedelje). 

Dr. Mark Hajman, guru za dobrobit, koji tvrdi da je izlaganje prirodnom svetlu odmah nakon buđenja jedan od najlakših i najjeftinijih načina za brigu o biološkom zdravlju, je to potvrdio putem Instagrama. Iako se može činiti komplikovanim da odmah nakon ustajanja pronađete vremena za to, stručnjaci navode da je na vedre dane dovoljno svega 5 do 10 minuta sunčeve svetlosti (npr. uz jutarnju kafu na terasi, ako je imate). Na oblačne dane preporučuje se između 10 i 20 minuta, a na potpuno mračne dane između 20 i 30 minuta izlaganja.

Naravno, kako ističe dr. Hajman, najbolje je ovu jutarnju rutinu obaviti bez naočara za sunce. I da, svetlo koje dolazi kroz prozor nije dovoljno – potrebno je biti direktno izložen prirodnom svetlu.

Reguliše san i nivo kortizola

Uzimajući u obzir da danas provodimo 90% svog vremena u zatvorenom prostoru – dok smo pre 15 godina unutra provodili samo 10% vremena – postaje jasno koliko je važno usvojiti ovakve navike. Još više kad znamo da, na primer, dr. Havijer Alvarez, stručnjak za spavanje, potvrđuje kako prirodno svetlo direktno utiče na nivo serotonina, a time i na regulaciju sna i raspoloženja.

Sunce

U tom smislu, dr. Mark Hajman dodaje da jutarnje sunčevo svetlo, osim što reguliše hormon sreće koji je ključan za naše blagostanje (nizak nivo serotonina povezan je sa povećanim rizikom od depresije), takođe „osigurava vrhunce kortizola u trenucima kada nam je energija potrebna i smanjuje njegove nivoe kada je vreme za opuštanje“. Ova jednostavna navika, objašnjava Hyman, „treniraće vaše telo da bude smirenije, fokusiranije i bistrijeg uma“. Ukratko, to je prirodan način za regulaciju našeg unutrašnjeg sata, kako bi se dan i noć skladno smenjivali.

Ostale dobrobiti sunčeve svetlosti

Stručnjakinja za ishranu Beatris Larea, autorka knjiga poput ,,Tu cuerpo en llamas" (srp ,,Tvoje telo u plamenu"), takođe potvrđuje da infracrvena svetlost pomaže u modulaciji upala, optimizaciji mitohondrija (proizvodnje energije unutar ćelija) i prevenciji neurodegeneracije. A upravo je sunčeva svetlost „besplatna infracrvena svetlost“. Izlaganje ovoj svetlosti u zoru više je nego preporučljivo (po mogućnosti pre 9 sati ujutru) jer je tada intenzitet infracrvenog zračenja veći i deluje kao prirodna terapija crvenom svetlošću sa brojnim dobrobitima, uključujući i podsticanje proizvodnje kolagena. 

Lice

„Infracrvena i crvena svetlost čine osnovu sunčevog zračenja. Prisutne su više od 70% vremena tokom dana, a vitalne funkcije poput proizvodnje melatonina, regulacije leptina (ključnog za regulaciju apetita) i kortizola zavise od njih. Kako bismo imali dobar metabolizam, dobro starili kvalitetno spavali, imali energiju i zdravlje… moramo ponovo uspostaviti odnos sa prirodnim svetlosnim okruženjem,“ dodaje stručnjakinja.

Beatris Larea takođe se osvrće na unutrašnji sat o kojem je prethodno bilo reči. „Celo naše telo upravljano je središnjim satom i nizom perifernih satova. Ti satovi pokreću sve biohemijske funkcije tela koje vode glasnici zvani hormoni. A hormoni regulišu apsolutno sve u našem telu: težinu, san, energiju, glad, seksualnost, mentalnu funkciju, funkciju mišića… Centralni sat pokreće ili zaustavlja sve u telu i prima signale iz okoline kako bi znao šta treba raditi (a ti signali su, pre svega, svetlost). Izlazak i zalazak sunca početak su i kraj svih cirkadijalnih ritmova: sunce izlazi i oslobađa se kortizol. Sunce zalazi i telo dobija naredbu za lučenje melatonina. Tako je sa svim hormonima – svi oni imaju ritam u našem telu koji je vođen obrascima svetlosti i tame u okolini.“

Dnevni život: Najzdraviji trend 2025. godine

Zato Beatris Larea insistira ne samo na iskorišćavanju svetla odmah ujutru – otvaranje prozora u zoru tome pomaže – već i na pronalaženju drugih načina kako bismo ponovo uspostavili dobar odnos sa svetlom koje reguliše naše telo. Kako? Kroz svakodnevne šetnje na otvorenom; večere pre 20 časova; jedenje i bavljenje sportom tokom dana; izlaganje sunčevoj svetlosti kako bismo proizvodili melatonin i bolje spavali… i minimalizovanjem upotrebe uređaja koji proizvode plavu svetlost.

Prozor

„Radi se o tome da stvorimo svetlije dane i tamnije noći, koristeći zdrav razum. Ono što reguliše glavni cirkadijalni sistem je ‘tango’ između kortizola i melatonina. A to se reguliše pravilnim izlaganjem svetlosnom okruženju,“ kaže Larea. Možda upravo zbog svega ovoga, pokušaj da više živimo danju postaje najkorisniji trend u svetu. Generacija Z to jasno poručuje: kasnonoćni izlasci više nisu u modi.

 

Bonus video:

Video