Ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja svih organa, pa tako i jetre. Poznato je da ishrana bogata lisnatim povrćem i nemasnim proteinima, uz manji unos alkohola i zasićenih masti, doprinosi njenom pravilnom radu. Međutim, ređe se govori o tome kako začini, poput belog luka, mogu uticati na funkciju jetre i opšte zdravlje organizma.
Nutricionista Šarnikija Vajt ističe da beli luk nudi mnogo više od bogatog ukusa.
Da li je beli luk dobar za jetru?
Nutricionistkinja Ketrin M. Paton iz Klivlend klinike objašnjava da zdrava jetra prirodno i veoma efikasno obavlja svoj posao.
„Ako ste zdravi i nemate bolest jetre, ona veoma efikasno filtrira lekove, toksine i bakterije, a zatim ih izbacuje iz organizma putem urina ili stolice“, kaže Paton.
Stručnjaci smatraju da je važna zdrava i raznovrsna ishrana, u kojoj svoje mesto može imati i beli luk.
Koje koristi beli luk može imati za jetru?
Nutricionisti se slažu da beli luk može doprineti zdravlju jetre prvenstveno zahvaljujući svojim protivupalnim svojstvima. Međutim, naglašavaju da on nije lek za bolesti jetre niti može samostalno sprečiti njihov nastanak.
Dr Kris Mor, savetnik za ishranu i fitnes, objašnjava da je beli luk koristan samo kao deo zdravog načina ishrane.
„Beli luk može biti dobar za jetru, ali prvenstveno kao deo uravnotežene ishrane, a ne kao samostalan lek. Kod zdravih osoba njegovo redovno dodavanje jelima jeste dobra navika, ali samo po sebi verovatno neće napraviti veliku razliku“, rekao je Mor.
Prema njegovim rečima, najviše dokaza o korisnom dejstvu belog luka postoji kod osoba koje imaju metaboličku disfunkciju povezanu sa masnom jetrom (MASLD).
Mor navodi da istraživanja, uključujući studiju objavljenu 2022. godine u časopisu „Journal of Functional Foods“, pokazuju vezu između dodataka ishrani na bazi belog luka u prahu i poboljšanja vrednosti jetrenih enzima, kao i pojedinih metaboličkih pokazatelja.
Ipak, upozorava da rezultati ne dolaze preko noći.
Sa druge strane, Ketrin M. Paton navodi da pojedina istraživanja pokazuju kako redovno konzumiranje belog luka može doprineti smanjenju upale i oksidativnog stresa već nakon 12 nedelja.
Kako objašnjava, beli luk sadrži bioaktivna jedinjenja poput alicina i dialil-disulfida, koja mogu:
· pojačati antioksidativnu zaštitu organizma,
· smanjiti delovanje proupalnih citokina,
· pomoći u sprečavanju nakupljanja masti u jetri.
Paton dodaje da se najveće koristi postižu dugoročnim i redovnim konzumiranjem.
Neka istraživanja pokazuju da svakodnevno uzimanje dodataka ishrani sa belim lukom može doprineti smanjenju masnoće u jetri kod osoba koje imaju steatozu jetre.
Takođe, studija sprovedena među muškarcima u Kini pokazala je da konzumiranje sirovog belog luka može biti povezano sa manjim rizikom od pogoršanja bolesti kod osoba sa MASLD-om.
„Seckanjem, gnječenjem ili žvakanjem sirovog belog luka oslobađa se više alicina nego kuvanjem, pa se na taj način unosi veća količina ovog korisnog jedinjenja“, objašnjava Paton.
Ipak, dodaje da još nije precizno utvrđeno kolika količina sirovog belog luka je potrebna kako bi se smanjio rizik od napredovanja bolesti jetre.
Mogući rizici i interakcije
Iako se konzumiranje belog luka generalno smatra bezbednim, Šarnikija Vajt upozorava da osobe koje uzimaju određene lekove treba da budu oprezne.
„Beli luk može da utiče na dejstvo lekova kao što su varfarin, aspirin i drugi antikoagulansi“, navodi ona.
Takođe podseća da je jetra deo sistema za varenje, zbog čega beli luk kod nekih ljudi može izazvati probavne tegobe.
„Sirov beli luk može izazvati gorušicu ili druge stomačne tegobe“, kaže Vajt.
Dr Kris Mor ističe da većina zdravih ljudi dobro podnosi beli luk i da on u umerenim količinama ne predstavlja rizik za jetru.
Ipak, savetuje da se pre uvođenja novih dodataka ishrani ili većih promena u ishrani obavezno razgovara sa lekarom ili nutricionistom.
Mor napominje da su suplementi sa belim lukom znatno koncentrisaniji od same namirnice, zbog čega mogu predstavljati problem kod osoba koje već imaju oboljenja jetre ili koriste određene lekove.
„Za većinu zdravih ljudi beli luk u umerenim količinama ne predstavlja dugoročan rizik. Problem nije u belom luku, već u preterivanju“, zaključio je dr Kris Mor za magazin „Parade“.
Video:
Komentari (0)