Večita dilema oko holesterola i doručka u Srbiji konačno je dobila drugačiji odgovor. Kardiolog dr Snežana Bašić kaže jasno – nije istina da svi moramo da imamo isti „idealni“ holesterol, niti da su slanina i čvarci neprijatelji zdravlja, kako se godinama tvrdi.  Prema njenim rečima, ljudi na ovim prostorima imaju specifične genetske metaboličke osobenosti, koje niko ne uzima u obzir kada se postavljaju univerzalne granice za holesterol.

Zato, kako ističe, brojka 5,1 nije sveta krava i ne važi isto za svakoga.  Doktorka objašnjava da holesterol nije sam po sebi zlo – naprotiv, on je neophodan organizmu. Od njega nastaju hormoni, važni delovi nervnog sistema, a mozak bez holesterola ne može normalno da funkcioniše. Problem nastaje tek kada se poremeti metabolizam, ali to se, kako kaže, mnogo češće dešava zbog stresa i načina života, a ne zbog toga što ste pojeli parče slanine.  

„Mi smo nekada bili fizički aktivna nacija, radilo se na njivama, kretalo se. Danas se malo krećemo, stres je konstantan, a to je glavni okidač metaboličkih poremećaja“, ističe dr Bašić.  Ona naglašava i jednu činjenicu koju mnogi ne znaju – samo oko 30 odsto masnoća u krvi dolazi direktno iz hrane, dok čak 70 odsto proizvodi sama jetra. Zbog toga, kaže, nema smisla panično izbacivati masnoće iz ishrane, niti se oslanjati na razne „čarobne“ terapije nezasićenim mastima i suplementima.  

Posebno se osvrnula na biljne masti, za koje tvrdi da su često pogrešno predstavljene kao zdravije od životinjskih. Prema njenim rečima, organizam daleko lakše vari masti životinjskog porekla, poput svinjske masti, dok biljna ulja, naročito kada se zagrevaju, mogu napraviti više štete nego koristi.  

Savetujući praktičan pristup, dr Bašić kaže da je sasvim u redu kuvati na masti, dok se ulja koriste hladna – u salatama i bez termičke obrade. Maslinovo, bundevino, susamovo ili ulje od koštica grožđa imaju smisla samo ako se ne zagrevaju.  Zaključak doktorke je jednostavan: ne treba demonizovati hranu, ne treba se plašiti slanine i čvaraka, ali treba razumeti sopstveni organizam. Holesterol je samo jedan od faktora rizika, a zdravlje se ne meri jednom brojkom, već celokupnim načinom života.