Jedna od malih životnih pobeda je kada možemo da koristimo naučne zaključke kao argumente kojima opravdavamo životna zadovoljstva. Izležavanje tada ne predstavlja samo lenčarenje ili gubljenje vremena, već aktivan rad na dugovečnosti, jer su usporavanje i odmor izuzetno važni za vitalnost.
Isto tako, cveće u domu nije samo ukras, već važan dodatak za mentalno zdravlje. Baš kao i umetničke slike, vaze i ukrasne jastučnice. Zapravo, ljudski mozak na neurološkom nivou uopšte ne doživljava buket svežeg cveća na stolu kao „nepotrebnu prolaznu dekoraciju“, već kao biološki signal sigurnosti i nagrade. A sve to znamo zahvaljujući istraživanjima iz oblasti neuroestetike.
Šta je neuroestetika?
Neuroestetika je mlada grana neuronauke koja proučava šta se događa s mozgom kada doživljavamo lepotu. Iako su o estetici vekovima raspravljali samo filozofi, krajem devedesetih britanski neurobiolog Semir Zeki odlučio je da odgovore potraži pomoću skenera i tako zvanično utemeljio ovu disciplinu.

Neuroestetika nam danas crno na belo dokazuje da naša ljubav prema umetnosti, modi i dizajnu nije stvar hira. Pozitivna reakcija na lepotu duboko je upisana u našu biologiju, a mozak na lepotu reaguje na isti način kao na vrhunsku hranu ili ljubav. Oslobađa hormone sreće i smanjuje stres.
Kako cveće pomaže u smanjenju stresa?
Kada ugledamo sveže cveće, u našem mozgu aktivira se medijalni orbitofrontalni korteks. Prema pionirskoj fMRI studiji britanskog neuronaučnika Semira Zekija, objavljenoj u časopisu PLoS One, ova regija predstavlja univerzalni „centar za lepotu“ koji se aktivira svaki put kada doživimo estetsko zadovoljstvo. Međutim, uticaj cveća nije samo „u našoj glavi“. Taj uticaj na telo može se izmeriti.

Naučnici u Japanu sproveli su niz fizioloških istraživanja u kojima su merili moždanu aktivnost ispitanika dok su samo posmatrali sveže ruže. Rezultati objavljeni u časopisu Frontiers in Human Neuroscience pokazali su da gledanje svežeg cveća dovodi do značajnog smanjenja koncentracije oksihemoglobina u prefrontalnom korteksu, što je direktan smanjenja stresa.
Kada smo izloženi lepoti, bilo da je reč o lepoj prirodi, dizajnu enterijera ili umetnosti, nervni sistem se opušta i regeneriše. Neuroestetika nas uči da bez griže savesti posegnemo za onim raskošnim buketom na pijaci, umetničkim delima i svime što doživljavamo kao lepo. Posebno ako želite da vaš dom postane utočište mira, prenosi Vogue.
Bonus video:
Komentari (0)