Svako ko voli slatko sigurno je makar jednom čuo predlog za „detoks od šećera“ ili dijetu sa smanjenim unosom šećera kako bi „resetovao“ čulo ukusa, i možda povećao otpornost na primamljiv zov mafina, bombona ili neke druge omiljene poslastice. Ali, iako taj savet zvuči razumno, da li zaista funkcioniše?

Srećom po nas, ne morate sami da prolazite kroz tu „torturu“. Jedno nedavno istraživanje pokušalo je da utvrdi da li zaista možete da „preprogramirate“ svoja čula tako da počnete da odbijate slatkiše — a rezultati? Recimo samo da nisu baš iznenađujući.

Kako je funkcionisao „test slatkog ukusa“

Studija objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition podelila je 180 učesnika u grupe koje su se hranile dijetom sa niskim, umerenim i visokim nivoom slatkog ukusa, pri čemu su im davani saveti i hrana kako bi tokom 6 meseci postigli zadate ciljeve.

Učesnici su testirani pre i posle šestomesečnog perioda na to koliko im se sviđaju slatki ukusi i kako ih percipiraju, a zatim ponovo četiri meseca nakon završetka dijete. Rezultati su pokazali da nije bilo razlika u tome koliko su ljudi voleli slatko pre i posle studije, bez obzira na grupu u kojoj su bili.

Kada su nakon završetka studije učesnicima ponuđeni različiti doručci iz kojih su mogli da biraju, takođe nije bilo razlike u tome koliko su slatke hrane birali ljudi iz različitih grupa. Zanimljivo je i da je grupa sa niskim unosom slatkog unosila manje kalorija samo tokom prvog meseca, ali nakon toga nije bilo značajnih razlika u ukupnom kalorijskom unosu između sve tri grupe.

Zaključak: pridržavanje dijete sa malo šećera verovatno neće „ugasiti“ vašu ljubav prema slatkišima, bez obzira na trajanje.

„Mislim da se sklonost ka slatkom i sposobnost da se ona smanji uvek razlikuju od osobe do osobe, ali na široj skali ne verujem da ćemo videti da ljudi ‘resetuju’ svoj osećaj za slatko“, kaže Travis Masterson, MS, PhD, portparol The Obesity Society.

Šta raditi ako volite slatko

Iako „reset“ ishrane verovatno neće ukloniti želju za slatkim, brojna istraživanja pokazuju da visok unos šećera može imati ozbiljne zdravstvene posledice, uključujući povećan rizik od metaboličkih poremećaja poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i raka.

„Ljubav prema slatkom je zapravo prirodna osobina jer je povezana sa unosom biljaka i hrane koje su bezbedne i dobar izvor energije, vitamina i minerala — na primer voće“, kaže Masterson. „Problem je što danas živimo u vremenu obilja hrane, a mnogi proizvodi su posebno ‘optimizovani’ da budu vrlo slatki. Često su ti proizvodi bogati šećerom i mastima, što znači mnogo kalorija u maloj količini.“

Zbog toga je važno držati unos slatkiša pod kontrolom ili ih bar zameniti zdravijim opcijama. Voće, jogurt i crna čokolada mogu zadovoljiti želju za slatkim, a istovremeno doneti i određene zdravstvene koristi.

„Pokušajte da menjate količine i da pravite pametne zamene za manje kalorične namirnice koje i dalje čine ishranu prijatnom“, savetuje Masterson. „Opšte pravilo je da se treba okrenuti manje prerađenoj hrani. Voće je dobar primer kako možete zadovoljiti želju za slatkim bez velikog unosa kalorija.“

 

Bonus video: