Ako želite da svom životu dodate zdrave godine, rešenje je možda jednostavnije nego što mislite. Ugledni italijanski onkolog i farmakolog, 97-godišnji Silvio Garatini, tvrdi da umerenost u ishrani može biti ključ dugovečnosti.

Garatini je osnivač Instituta „Mario Negri“ u Bergamu i decenijama proučava bolesti i proces starenja, pa njegove reči imaju posebnu težinu. U intervjuu za Men’s Health izneo je jasnu poruku: „Ako jedete 30 odsto manje, živećete 20 odsto duže“, naglašavajući da je kontrola kalorija temelj dugog i zdravog života.

Stručnjak ističe da umerenost ne koristi samo pojedincima, već i društvu u celini. Nezdrava ishrana i fizička neaktivnost vode ka bolestima poput dijabetesa, srčanih oboljenja i raka, koji godišnje odnose milione života. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, loša ishrana svake godine doprinosi milionima smrtnih slučajeva širom sveta, najčešće kroz bolesti srca, dijabetes i maligne bolesti.

Poruka je jasna – smanjenje unosa hrane nije pitanje izgleda, već strategija za produženje i poboljšanje kvaliteta života. Ograničavanje kalorija, tvrdi Garatini, pokreće u telu mehanizme koji usporavaju starenje i smanjuju rizik od obolevanja.

Raznovrsnost i umerenost kao temelj zdravlja

Kada je reč o njegovoj ličnoj ishrani, Garatini se drži onoga što nauka godinama potvrđuje – uravnotežena i raznovrsna ishrana, ali bez prejedanja. „Raznovrsno znači jesti pomalo od svega kako bismo uneli sve potrebne mikro i makronutrijente“, objašnjava on. Istraživanja pokazuju da je veća raznovrsnost u biljnoj ishrani povezana sa manjim rizikom od bolesti.

Naučni časopis Ageing Research Reviews navodi da je kalorijska restrikcija bez pothranjenosti dokazano poboljšala pokazatelje starenja i produžila životni vek kod više životinjskih vrsta, dok se efekti kod ljudi i dalje intenzivno proučavaju.

Garatini je veliki zagovornik mediteranske ishrane, bogate voćem, povrćem, integralnim žitaricama i ribom, uz manji unos crvenog mesa i zasićenih masti. Studije pokazuju da osobe koje se dosledno pridržavaju mediteranske ishrane imaju manji rizik od srčanih bolesti i veću verovatnoću da žive duže. Istraživanje objavljeno u časopisu The British Journal of Nutrition pokazalo je da što se ljudi doslednije pridržavaju ovog načina ishrane, to je manji njihov rizik od smrti iz bilo kog razloga.

Vreme obroka nije presudno

Iako su trendovi poput povremenog posta sve popularniji, Garatini smatra da nije presudno kada jedete, već koliko ukupno unesete hrane. „Neka istraživanja nisu pokazala značajnu razliku između onih koji su jeli bez ograničenja i onih koji su pravili pauze od deset do 12 sati između obroka“, kaže on i dodaje: „Najvažnije je jesti malo“.

Bez obzira na to da li imate tri ili pet obroka dnevno, ključ je umerenost i kvalitet namirnica, a ne satnica. Stručnjaci se slažu da su uravnotežena ishrana i kontrola kalorijskog unosa dokazani načini za smanjenje rizika od hroničnih bolesti i podršku zdravom starenju.

Njegov savet svodi se na jednostavnu, ali snažnu ideju: za duži i zdraviji život, tajna možda nije u komplikovanim dijetama, već u običnoj – umerenosti za stolom.