Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti u svetu i jedan od glavnih uzroka invaliditeta. Do njega dolazi kada ugrušak ili začepljenje prekinu dotok krvi u mozak, a podaci upućuju na to da se najčešće javlja u jutarnjim satima.

"Moždani udar može se dogoditi u bilo koje doba dana, to je važno odmah reći. Ipak, epidemiolozi su tokom istraživanja uočili jasan porast broja pacijenata koji pomoć traže upravo ujutru", kaže za HuffPost dr. Fen Kaprio, vaskularna neurološkinja. "Različite studije navode malo drugačije vremenske okvire, ali pacijenti najčešće pristižu između 6 i 12 sati."

Biološki mehanizmi jutarnjih udara

Dr. Dilip Ragvendra Javagal, profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Miler, Univerziteta u Majamiju, ističe da "biologija ima važnu ulogu u tome zašto su moždani udari češći ujutru".

Prema rečima dr. Gregorija Albersa, direktora Centra za moždani udar na Stenfordu, krv je u jutarnjim satima gušća i "lepljivija", što povećava verovatnoća zgrušavanja. "Uz to, naši prirodni mehanizmi za razgradnju ugrušaka manje su aktivni u ranim jutarnjim satima", objašnjava Albers.

"Drugi važan faktor je krvni pritisak", nastavlja Albers. "Tokom noći pritisak pada, a čim se počnete buditi, on raste. To su, prema mišljenju stručnjaka, glavni mehanizmi koji stoje iza jutarnjeg porasta broja moždanih udara."

Kako prepoznati znakove udara

Budući da je moždani udar česta pojava, ključno je znati prepoznati simptome. Dr. Kaprio upozorava da ih je ponekad teško uočiti jer začepljenje suda u mozgu ne mora nužno biti bolno.

"Umesto bola, treba obratiti pažnju na funkcije koje su odjednom nestale. Kad mozak ne dobija krv, on prestaje raditi", kaže Kaprio. Treba pratiti iznenadni gubitak neuroloških funkcija, što uključuje vid, govor, kretanje, čulo ili ravnotežu. Kaprio dodaje da je stanje posebno sumnjivo "ako se događa samo na jednoj strani tela", jer to može biti znak da deo mozga ne dobija potrebnu krv.

slika

Za lakše pamćenje simptoma koristi se engleski akronim BE FAST. On označava gubitak ravnoteže (Balance), probleme s vidom (Eyes), asimetriju ili opuštenost lica (Face), slabost u ruci (Arm) i poteškoće s govorom (Speech). Poslednje slovo T (Time) označava da je vreme za poziv hitnoj pomoći. "Čim primetite bilo koji od ovih problema, odmah zovite hitnu pomoć", poručuje Kaprio.

Dr. Albers dodaje da se simptomi poput utrnulosti ili slabosti ponekad pogrešno povezuju s problemima sa nervima, ali postoji ključna razlika. "Simptomi moždanog udara nastupaju trenutno. Ako vam ruka slabi danima, to verovatno nije moždani udar. Kod udara je ruka potpuno normalna i onda odjednom postane slaba", objašnjava Albers.

Smanjenje rizika promenom životnih navika

Dr. Javagal ističe da se "u 2026. godini moždani udar u velikoj meri može sprečiti". Navodi da postoji do 80 odsto šanse za prevenciju ako se osoba pridržava zdravih životnih navika.

Američko kardiološko društvo preporučuje osam ključnih pravila za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. To su: uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i nemasnim proteinima, najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno, izbegavanje duvana i osiguravanje sedam do devet sati sna svake noći. Preostala pravila odnose se na održavanje zdrave telesne težine te kontrolu holesterola, šećera u krvi i krvnog pritiska.

Video:

embed