Vitamin D je jedan od najvažnijih nutrijenata za organizam jer učestvuje u apsorpciji kalcijuma i fosfora, doprinosi zdravlju kostiju i ima veliku ulogu u pravilnom funkcionisanju imunog sistema. Najpoznatiji oblici ovog vitamina su D2 i D3.

Poznat je i kao "vitamin sunca" zato što ga telo može samo proizvoditi kada je koža izložena sunčevim zracima. Ipak, savremen način života često otežava dovoljno izlaganje suncu. Boravak u zatvorenom prostoru, zagađenje vazduha, korišćenje krema sa zaštitnim faktorom i život u urbanim sredinama mogu doprineti nedostatku vitamina D.

Zbog toga je važno unositi ga i putem hrane ili suplemenata. Prirodnih izvora vitamina D nema mnogo, ali ga najviše ima u masnoj ribi poput lososa, haringe, sardine i tune. Losos se smatra jednim od najboljih izvora, posebno onaj iz divljeg ulova, dok sardina i haringa takođe sadrže značajne količine ovog vitamina.

Tuna iz konzerve može biti praktičan izvor vitamina D, ali se preporučuje umeren unos zbog prisustva metil-žive. Vitamin D nalazi se i u žumancetu jajeta, a njegova količina zavisi od ishrane i izloženosti suncu kokoške koja je snela jaje.

Pečurke su poseban izvor vitamina D2 jer pod uticajem UV svetlosti same stvaraju ovaj vitamin. Divlje pečurke i one tretirane UV svetlošću sadrže više vitamina D od komercijalno uzgajanih pečuraka koje rastu u mraku.

Dodatni izvori mogu biti obogaćene namirnice poput mleka, biljnih napitaka, pahuljica, sokova i drugih proizvoda kod kojih je na ambalaži naglašeno da sadrže dodat vitamin D.

Ovaj vitamin je posebno važan za decu i razvoj kostiju, pa se često preporučuje suplementacija od najranijeg uzrasta. Njegov nedostatak može dovesti do rahitisa, bolesti koja izaziva omekšavanje i deformacije kostiju. Zbog značaja za imunitet, vitamin D se često nalazi i u preparatima za jačanje organizma, kao i u proizvodima koji se koriste tokom prehlade i gripa.