Testenina se često posmatra kao rafinisani ugljeni hidrat koji treba jesti umereno. Iako nijednu namirnicu ne treba demonizovati, testenina može biti nutritivno vrednija ako se nakon kuvanja ohladi. Zapravo, ostatak testenine može pomoći u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, imati manje kalorija i doprineti zdravlju creva.

Možda zvuči predobro da bi bilo istinito, ali stručnjaci kažu da su ovi benefiti povezani sa nečim što se naziva rezistentni skrob.

U nastavku saznajte zašto bi ostaci testenine mogli biti zdraviji od sveže pripremljene testenine.

Šta je rezistentni skrob?

Skrob je vrsta ugljenih hidrata koja se nalazi u namirnicama poput krompira, pirinča, ovsa, pasulja, testenine, kao i u nekim vrstama voća i povrća, objašnjava Samanta Piterson, master nutricionizma i registrovani dijetetičar. Skrob se obično razlaže na glukozu u tankom crevu i koristi kao izvor energije. Međutim, to nije slučaj sa rezistentnim skrobom.

„On odoleva varenju i putuje do debelog creva, gde deluje više kao prebiotičko vlakno, hraneći korisne bakterije u crevima“, objašnjava Pitersonova za Real Simple. „Običan skrob vam daje energiju, dok rezistentni skrob takođe hrani vaša creva.“

Neke namirnice, poput mahunarki, prirodno sadrže rezistentni skrob. Običan skrob može se pretvoriti u ovu zdraviju verziju nakon što se namirnice poput testenine skuvaju, pa zatim ohlade, objašnjava Kejti Hedlijeva, MS, RDN, IFMCP, funkcionalni nutricionista i osnivačica kompanije ,,Holistic Health".

„Kada kuvate skrobne ugljene hidrate poput testenine, toplota uzrokuje da skrob nabubri, čineći ga lakšim za varenje“, kaže ona. „Kada se ohladi, on se ponovo učvršćuje u čvršće strukture kroz proces koji se naziva retrogradacija, čime deo skroba postaje otporniji na varenje.“

Koje su prednosti rezistentnog skroba?

Podržava zdravlje creva

Kao što je već pomenuto, ovo je jedna od glavnih prednosti. „Često savetujem ljude da unose više rezistentnog skroba jer može povećati broj korisnih bakterija u mikrobiomu, poboljšati pražnjenje creva i podržati zdravije okruženje u crevima“, kaže Hedlijeva. Rezistentni skrob pomaže telu da proizvodi butirat, masnu kiselinu koja dugoročno doprinosi zdravlju debelog creva i digestivnog sistema.

Stabilizuje nivo šećera u krvi

Rezistentni skrob može pomoći da nivo šećera u krvi raste postepenije nakon obroka u poređenju sa istom hranom koja se brže vari, kaže Pitersonova.

„To ne znači da rezistentni skrob ‘poništava’ ugljene hidrate, ali može učiniti obroke sa ugljenim hidratima povoljnijim za nivo šećera u krvi, posebno kada se kombinuju sa proteinima, zdravim mastima i vlaknima“, objašnjava ona. To doprinosi stabilnijoj energiji i dužem osećaju sitosti.

Pomaže u kontroli apetita

Pošto deluje slično vlaknima, rezistentni skrob može doprineti većem osećaju sitosti, manjoj želji za grickalicama između obroka i dužem osećaju sitosti, prema Pitersonovoj.

Poboljšava metaboličko zdravlje

Osim što pruža energiju i podržava apetit, postoje dokazi da rezistentni skrob može doprineti metaboličkom zdravlju.

„Neka istraživanja sugerišu da može poboljšati osetljivost na insulin i opšte metaboličko zdravlje, posebno kada je deo ishrane bogate vlaknima“, navodi Pitersonova.

Doprinosi zdravlju srca

Slično drugim vrstama vlakana, redovan unos rezistentnog skroba može smanjiti nivo LDL („lošeg“) holesterola i triglicerida, objašnjava Hedlijeva, čime se smanjuje rizik od srčanih oboljenja.

 

Bonus video: