Takozvani „dobar“ holesterol možda ipak nije toliko koristan i mogao bi vas čak ostaviti slepima, pokazala su zabrinjavajuća istraživanja.
„Dobar“ (HDL) holesterol, koji se obično smatra korisnim za zdravlje, mogao bi biti povezan sa povećanim rizikom od ozbiljnog očnog oboljenja, glaukoma – barem među osobama starijim od 55 godina – sugerišu rezultati velike opservacione studije objavljene u časopisu British Journal of Ophthalmology.
SVAKA ŽENA TREBA DA ZNA

BAJADERA BOMBICE Omiljeni desert na drugačiji način, prste da poližete

SARME IZ RERNE Slasne i preukusne, postaće vaš novi omiljeni način spremanja

CRVENI ROLAT Neodoljivo predjelo koje prvo nestane sa slavske trpeze, a ukusa koji priča priče
Paradoksalno, „loš“ (LDL) holesterol, koji se obično smatra štetnim za zdravlje, mogao bi biti povezan sa nižim rizikom od glaukoma, stanja koje oštećuje vidni nerv i može dovesti do nepovratnog gubitka vida ili potpunog slepila.
Oči
Nova istraživanja dovode u pitanje dosadašnja saznanja o tome šta je dobro, a šta loše za zdravlje očiju, te sugerišu da bi moglo biti potrebno preispitati tretman pacijenata sa visokim nivoima masti u krvi koji imaju povećan rizik od glaukoma, kažu naučnici.
Predviđa se da bi broj osoba sa glaukomom do 2040. godine mogao dostići oko 112 miliona. Faktori rizika uključuju starost, etničku pripadnost, povećan očni pritisak i porodičnu istoriju bolesti, objašnjavaju naučnici.

Shutterstock
Abnormalno visoki nivoi cirkulirajućih masti (lipida) u krvotoku povezane su s očnim oboljenjima, poput makularne degeneracije i dijabetičke retinopatije. Nedavno objavljeno istraživanje također ukazuje na povezanost s glaukomom, ali nalazi su nedosledni i nije jasno koja vrsta lipida bi mogla biti najuticajnija.
Kako bi dokazali ovu povezanost, istraživači su uključili 400.229 učesnika u dobi od 40 do 69 godina u istraživanje UK Biobank Study. Svi učesnici su ispunili anketu, intervjuisani su i podvrgnuti standardnim krvnim testovima, uključujući one za merenje masti u krvi, prema Medical Xpress.
Krvni pritisak
Njihovo zdravlje praćeno je u proseku 14 godina, a tokom tog vremena 6.868 učesnika (gotovo dva procenta) razvilo je glaukom. U poređenju sa učesnicima koji nisu razvili glaukom, oni koji su ga razvili uglavnom su bili stariji i nisu bili beli. Imali su viši HDL, ali niži LDL holesterol i veći odnos struka i bokova (indikativno za centralnu gojaznost). Učesnici koji su oboleli od glaukoma takođe su češće bili bivši pušači, uzimali su lekove za snižavanje holesterola u krvi (statine) i imali veću prevalenciju dijabetesa, visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti.
Međutim, analiza rezultata krvnih testova pokazala je da su viši nivoi dobrog HDL holesterola povezani sa povećanim rizikom od glaukoma, dok su viši nivoi lošeg LDL holesterola, ukupnog holesterola i triglicerida povezani sa nižim rizikom. Oni sa najvišim nivoima HDL holesterola u krvotoku imali su 10 procenata veću verovatnoću da razviju glaukom nego oni sa najnižim nivoima, pri čemu je svako (standardno odstupanje) povećanje povezano sa pet posto većim rizikom.

Shutterstock/Saiful52
Slično tome, učesnici sa najvišim nivoima LDL holesterola i triglicerida imali su osam procenata, odnosno 14%, manju verovatnoću da će razviti glaukom u odnosu na one sa najnižim nivoima. Svako (standardno odstupanje) povećanje LDL holesterola, ukupnog holesterola i triglicerida smanjilo je rizik za četiri procenta. Međutim, ove uočene povezanosti postojale su samo među osobama starijim od 55 godina, bez značajne uočene povezanosti kod osoba u dobi od 40 do 55 godina.
Rizik
Na rezultate istraživanja takođe je uticao pol i vrsta glaukoma. Istraživači su izradili ocenu poligenskog rizika — broj koji daje personalizovanu meru genetske osetljivosti na bolesti kombinovanjem informacija o genetskom riziku sa celokupnog genoma. To je pokazalo da je svaki dodatni genetski rizik bio povezan sa pet procenata većim šansama za razvoj glaukoma. Međutim, nije bilo značajnih pojedinačnih povezanosti između LDL holesterola, ukupnog holesterola ili triglicerida i glaukoma.

Shutterstock
Budući da je ovo bila opservaciona studija, iz nje se ne mogu izvući čvrsti zaključci o uzroku i posledici. Takođe, naučnici priznaju različita ograničenja svojih otkrića, uključujući to da uzorci krvi nisu uzeti nakon posta i da su uzeti u samo jednom trenutku. Takođe, nalazi možda nisu primenljivi na druge etničke grupe, budući da su učesnici UK Biobank pretežno evropskog porekla.
„Ova otkrića dovode u pitanje postojeće paradigme o 'dobrom' i 'lošem' holesterolu u odnosu na zdravlje očiju. To bi moglo pokrenuti ponovnu procenu strategija upravljanja lipidima kod pacijenata sa rizikom od glaukoma“, sugerišu naučnici uprkos ograničenjima ove studije.
Bonus video: