Lako je upasti u navike koje deluju sigurno i udobno tokom zime, bilo da provodite više vremena unutra ili stalno pijete late.

Međutim, iste te navike mogu da iscrpe vašu energiju i spreče vas da uživate u onome što proleće nudi. Čak i ako još niste spremni da se odreknete udobnih trenerki, postoje načini da izađete iz zimskog „rutinskog modu“.

Stručnjaci za mentalno zdravlje su govorili o navikama koje bi trebalo ostaviti iza sebe kako biste se pripremili za srećnije i zdravije proleće.

Spavanje do kasno

Nisu samo medvedi ti koji usporavaju kada temperatura opada.

„Zimska tama daje našim telima dozvolu da hiberniraju, i to je normalan biološki odgovor“, kaže Hilari Piloto, LCPC, osnivač i psihoterapeut u kompaniji ,,Better Balance Counseling" za Real Simple. „Ali nošenje ove navike u proleće znači da propuštate jutarnje svetlo koje povećava nivo serotonina i može poboljšati raspoloženje i energiju.“ Serotonin je hemikalija koja reguliše raspoloženje, san i varenje.

Ostajanje budnim do kasno ili spavanje do podne može poremetiti naš cirkadijalni ritam, koji reguliše ciklus spavanja i budnosti. Umesto toga, dosledno vreme odlaska na spavanje i buđenja može olakšati prelazak u proleće. Pilotova preporučuje da ustanete malo ranije i što pre izađete napolje. Izlaganje jutarnjem svetlu može poboljšati budnost tokom dana i kvalitet sna noću.

Provođenje više vremena unutra

Između niskih temperatura i manje sunčevih sati, lako je razumeti zašto se naviknemo da ostajemo unutra. Ova navika može da se nastavi i kada se vreme ugreje.

„Problem je u tome što nas zadržavanje unutra može učiniti odsutnim od života koji se dešava oko nas“, objašnjava Kloi Bin, LMFT, somatski terapeut za traume iz Los Anđelesa.

Njena preporuka je da počnete polako, na primer otvaranjem prozora, pauzom za kafu napolju ili šetnjom oko bloka tokom pauze za ručak. „Izaći napolje može pomoći vašem raspoloženju, energiji, perspektivi i osećaju da ste malo življi“, kaže ona. „Ne morate iznenada postati osoba koja provodi ceo dan napolju.“ Male promene su bitne.

Previše kofeina

Kada je napolju hladno, često posežemo za toplim napicima, posebno kafom.

„Ali previše kofeina stvara ciklus nervoze pa umora koji narušava san“, kaže Pilotova. „Poremećen san nas zatim navodi da sledećeg jutra ponovo posegnemo za kofeinom.“

Slično kao kod doslednog vremena spavanja, smanjenje unosa kofeina može nam pomoći da spavamo bolje i duže. Umesto da potpuno odustanete od kafe, ona predlaže da popodnevni napitak zamenite kafom bez kofeina ili čajem. „Tako zadržavate naviku toplog napitka, ali prekidate ciklus“, kaže Pilotova.

Otkazivanje planova

Kada se smrači već u 16 časova, vaša sofa počinje da deluje primamljivije od predjela koja ste planirali naručiti tokom večernjeg izlaska s prijateljima. Pitate se, da li bi zaista bili ljuti ako otkažem u poslednjem trenutku?

„Ali kada otkazivanje planova postane obrazac, to se tiho može pretvoriti u izolaciju,“ kaže Binova. Pilotova se slaže, dodajući da što više ostajemo unutra, to je teže izaći napolje.

„Društvena povezanost pomaže nam da regulišemo stres, osećamo podršku i izađemo iz svojih misli,“ kaže Binova. Pilotova dodaje da prisustvo događaju ili okupljanju u vašem kalendaru daje nešto čemu se možete radovati nakon vremena provedenog unutra.

Kad god poželite da otkažete planove, Binova predlaže da se zapitate: „Da li mi je zaista potreban odmor sada, ili izbegavam trud, nelagodnost ili anksioznost?“ Odmor je važan, ali vredi razmisliti zašto se kolebate da napustite sofu. Umesto otkazivanja planova, pokušajte da se posvetite manjim ciljevima, poput odlaska na sat vremena ili prisustvovanja događaju bez pritiska da budete „na vrhuncu“ celog vremena.

Izbegavanje vežbanja

Niko vas ne bi krivio ako biste rekli da želite da preskočite trening kada je hladno i kišovito.

„Ovo je veoma česta pojava zimi jer ljudi često imaju manje energije, dnevne svetlosti i motivacije,“ kaže Binova. Deluje kao još jedna stavka na nemoguće dugoj listi obaveza. „Ali kada prestanemo da se krećemo, to može smanjiti raspoloženje, povećati nivo stresa i ostaviti nas mentalno zaglavljeno,“ dodaje ona.

Ponekad se osećamo nemotivisano jer mislimo da vežbanje podrazumeva ceo trening ili intenzivnu rutinu. Njena preporuka je da napravite male korake, bilo da to znači istezanje pet minuta, 15-minutna šetnja posle posla ili kratak kućni trening koji volite. „Tako se gradi momentum,“ kaže Binova.

Ignorisanje nereda

Nešto vas stresira, a verovatno prolazite pored toga svaki dan. Možda je to gomila neotvorenih kutija ili fioka puna starih punjača za telefon i osušene olovke.

„Nered šalje mozgu signal da svuda ima nedovršenih zadataka,“ kaže Pilotova.

Lako je zaboraviti vezu između anksioznosti i fizičkog prostora. „Kako proleće dolazi i svet se otvara, sav taj nered unutra može početi da vam deluje kao da se skuplja oko vas,“ dodaje ona. Njena preporuka je da se pozabavite jednom stvari odjednom, bilo da je to organizacija jedne fioke ili police.

Često naručivanje hrane

Naručivanje hrane je ukusno i praktično, ali može biti i skupo kada se dodaju napojnice i troškovi dostave. Naručivanje hrane takođe može učiniti da manje obraćate pažnju na ono što unosite u telo. Kada postane navika, može vas odvući od rutina koje vam pomažu da se osećate nahranjeno, prizemljeno i svesno, kaže Binova.

„Cilj nije da se krivite zbog naručivanja hrane, već da druge opcije učinite lakšim,“ kaže ona. Na primer, možete držati kuhinju opskrbljenu sastojcima za pripremu jednostavnih jela ili ponavljanje lakih recepata. Kada poželite da naručite hranu, predlaže da se zapitate šta vam je potrebno u tom trenutku, da li uteha ili praktičnost. „Ta mala provera može vam pomoći da pređete sa automatskog režima na svesniji način delovanja,“ dodaje Binova.

 

Bonus video: