Svaki baštovan će vam reći: stvaranje i održavanje bujne površine sa biljkama nije pasivna aktivnost. Borba sa tvrdoglavim korovom, grabuljanje lišća i razbacivanje malča odlični su načini da se oznojite — posmatrajte to kao ličnu teretanu Majke Prirode. Ali da li se to zaista računa kao vežbanje?

Stručnjaci za hortikulturnu terapiju i naučnici iz oblasti fizičke aktivnosti su govorili o prednostima rada u bašti — i svi su se složili: baštovanstvo je sjajno za telo, um i duh.

U nastavku saznajte prednosti baštovanstva koje ćete primetiti u roku od samo 30 minuta dnevno.

Smanjuje rizik od bolesti

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) svrstava opšte baštovanstvo u vežbe „umerenog intenziteta“, zajedno sa aktivnostima poput aerobika u vodi i tenisa u parovima. Američko Ministarstvo zdravlja i socijalnih usluga (HHS) preporučuje da odrasli učestvuju u najmanje 150 do 300 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno kako bi ostvarili značajne zdravstvene koristi. Kada se to raspodeli po danima, to je od 30 minuta do sat vremena, pet puta nedeljno.

Kako prenosi HHS, ove koristi podrazumevaju: „manji rizik od smrtnosti iz svih uzroka, koronarne bolesti srca, moždanog udara, hipertenzije, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka, anksioznosti, depresije, kao i Alchajmerove bolesti i drugih demencija. Fizički aktivne odrasle osobe takođe bolje spavaju, imaju bolje kognitivne sposobnosti i viši kvalitet života.“

Stiven Bler, bivši profesor nauke o vežbanju na Univerzitetu Južne Karoline i koautor knjige ,,Active Living Every Day", se slaže, navodeći da je, kao i kod tradicionalnih oblika vežbanja, pokazano da baštovanstvo u trajanju od 30 minuta, pet dana u nedelji, smanjuje rizik od srčanih oboljenja i nekoliko vrsta raka, te pomaže u očuvanju funkcionalnosti tela tokom starenja.

„Baštovanstvo ima sveobuhvatne fizičke koristi kada je reč o zdravlju kardiovaskularnog sistema, mišića i kostiju“, kaže Melisa Roti, profesorka i direktorka programa nauke o vežbanju na Državnom univerzitetu Vestfild u Masačusetsu za sajt Martha Stewart. Zadaci koji su dovoljno naporni da baštovana ostave blago zadihanim, poput guranja ručne kosilice ili grabuljanja, poboljšavaju kardiovaskularnu kondiciju.

Kada je reč o zdravlju kostiju, istraživanja sugerišu da osobe koje se bave težim, opterećujućim baštovanskim aktivnostima, poput kopanja i grabuljanja, mogu imati veću gustinu kostiju u odnosu na one koji to ne rade, prema Ejmi Vagenfeld, vanrednoj profesorki na Odseku za radnu terapiju Univerziteta Zapadnog Mičigena i autorki knjige ,,Therapeutic Gardens: Design for Healing Spaces".

Smanjuje stres

Iako možda ne deluje umirujuće kada vam zec pojede sve šargarepe, baštovanstvo je generalno odličan način da smirite um. Istraživanja pokazuju da gotovo svaka umerena fizička aktivnost smanjuje stres, ali baštovanstvo može imati dodatne koristi. „Rad i boravak u zelenim prostorima pružaju kognitivni odmor koji može pomoći u smanjenju osećaja stresa, depresije i anksioznosti“, kaže Rotijevoj.

Barbara Kreski, bivša direktorka službi za hortikulturnu terapiju u Botaničkoj bašti Čikaga, slaže se: „Uvek se sve vraća na stres. Logično je da boravak napolju prekida taj ‘točak misli’ koji povezujemo sa stresom.“

Čak i samo uživanje u zelenilu, čak i iz daljine, može imati terapeutski efekat. Kada je istraživač sa univerziteta ,,Teksas A&M, Rodžer Ulrih", uporedio medicinske izveštaje pacijenata koji su se oporavljali od operacije žučne kese, otkrio je da su se oni čije su sobe imale pogled na prirodu oporavljali brže od onih koji su gledali u zid od cigle.

Prema Kreskijevoj, razlog je taj što „gledanje u prirodu pruža našem mozgu odmor od intenzivnih kognitivnih funkcija“, odnosno mentalnog napora koji ulažemo u svakodnevne zadatke. „Prirodu je lako opažati i doživeti — možete gledati u drvo i ne morate ništa da analizirate“, kaže ona.

Koliko je potrebno da se opustimo nakon izlaska napolje? „Svakako manje od dvadeset minuta“, kaže Kreskijeva. „U tom periodu fiziološki pokazatelji poput znojenja, kortizola, srčanog ritma i krvnog pritiska vraćaju se u normalne okvire.“

Ako niste vešti sa biljkama, Kreskijeva preporučuje da počnete sa nečim što ima snažan senzorni doživljaj. „Na primer, mali set začinskog bilja iz prodavnice je odličan za početnike“, kaže ona. Zapravo, istraživanja su pokazala da interakcija sa sobnim biljkama može smanjiti psihološki i fiziološki stres.

I nemojte to shvatati previše lično ako biljka uvene i ugine. „Biljke su stvorene da umru“, kaže ona. „Nastavite dalje, ne opterećujte se. Ako tu biljku kompostirate, zapravo negujete sledeću — ništa nije izgubljeno.“

Poboljšava društveni život

Za osobe koje imaju ograničene kontakte sa drugima, baštovanstvo može stvoriti osećaj ispunjenosti koji pomaže u borbi protiv usamljenosti. „Može dovesti do samoodrživog, pozitivnog ciklusa, jer što se bolje osećate zbog baštovanstva kojim se bavite, to ste motivisaniji da nastavite i istražujete nove aspekte“, kaže Dihl.

Takođe je to divan način da upoznate nove ljude i izgradite prijateljstva — a to je, naravno, dobro i za vaše zdravlje. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da društvena povezanost može smanjiti rizik od hroničnih bolesti i ozbiljnih stanja, poput srčanih oboljenja, moždanog udara, demencije, depresije i anksioznosti.

Možete se obratiti lokalnom ogranku Nacionalnih baštovanskih klubova kako biste se povezali sa drugim ljubiteljima baštovanstva. „Oni imaju veoma lokalizovane klubove“, kaže Kreski, pa ćete verovatno pronaći neki koji odgovara vašim interesovanjima. Takođe možete potražiti lokalne grupe na društvenim mrežama ili se pridružiti obližnjoj zajedničkoj bašti. Pored toga, botaničke bašte i edukativni centri često nude kurseve gde možete naučiti nešto novo i upoznati nove ljude.

A tu je i najjednostavniji način da upoznate nove ljude: provodite više vremena u svojoj bašti. „Ako ste u prostoru između kuće i trotoara ili ulice, postajete dostupni za društveni kontakt“, kaže Kreski. „To je slično kao kada sedite na prednjem tremu.“

Poboljšava ishranu

Ako uzgajate voće ili povrće, prednost je očigledna: možete jesti ono što sami proizvedete. Provođenje samo 30 minuta dnevno u jestivoj bašti dovoljno je da obezbedi bogatu ishranu— baštovanstvo je jednostavan način da unesete više hranljivih materija u svoju ishranu.

„Ako uzgajate sopstvene plodove, začinsko bilje i povrće, imate veću kontrolu jer imate priliku da stvorite zdrav način ishrane“, kaže Vagenfeldova. „Za ljude koji nemaju lak pristup voću i povrću, to može biti promena koja menja život.“

 

Bonus video: