Pevačica Aleksandra Mladenović prvi put je javno govorila o ozbiljnom zdravstvenom problemu sa kojim se godinama suočava – anksioznosti. Kako je priznala, prvi napad doživela je još sa 18 godina, nakon velikog stresa i ispadanja iz muzičkog takmičenja, a simptomi su bili toliko jaki da je pomislila da doživljava moždani udar.

Njena ispovest podsetila je mnoge na slučaj pevača Sloba Vasić, koji se takođe bori sa istom dijagnozom i trenutno je na lečenju zbog pogoršanja psihičkog stanja izazvanog stresom i iscrpljenošću.

Dok pevač Sloba Vasić prolazi kroz težak zdravstveni period i nalazi se pod lekarskim nadzorom u psihijatrijskoj ustanovi "Laza Lazarević", njegova supruga Jelena Vasić ne miri se sa njegovim stanjem, te je tako i sama završila na infuziji, a svu pažnju usmerila je ka njihovoj deci, pokušavajući da održi svakodnevne obavete koje život nameće.

Šta je zapravo anksioznost?

Anksioznost je psihički poremećaj koji se najčešće manifestuje kroz stalni osećaj straha, napetosti, brige i unutrašnjeg nemira. Iako povremena anksioznost može biti normalna reakcija organizma na stres, problem nastaje kada taj osećaj postane svakodnevan i počne ozbiljno da utiče na život osobe.

Kod mnogih ljudi anksiozni napadi dolaze iznenada i mogu biti veoma intenzivni. Simptomi često uključuju ubrzan rad srca, gušenje, vrtoglavicu, drhtavicu, preznojavanje, ukočenost ruku ili nogu, osećaj da će osoba izgubiti svest ili umreti.

Upravo takvo iskustvo opisala je i Aleksandra.

„Počela je da mi se koči leva ruka i cela strana tela. Sve mi je pobelelo pred očima i mislila sam da imam šlog. Osećala sam ogroman strah, kao da ću da se srušim“, ispričala je pevačica.

Dodala je da tada nije ni znala šta je anksioznost, niti je razumela zbog čega joj se to dešava.

Kako se leči anksioznost?

Stručnjaci objašnjavaju da je anksioznost izlečiva i da se stanje može držati pod kontrolom uz adekvatnu terapiju i podršku.

Lečenje najčešće podrazumeva psihoterapiju, razgovor sa psihologom ili psihijatrom, a u određenim slučajevima i lekove za smirenje ili antidepresive. Veliku ulogu imaju i promene životnih navika – kvalitetan san, fizička aktivnost, smanjenje stresa i izbegavanje iscrpljenosti.

Aleksandra kaže da je godinama radila na sebi kako bi naučila da prepozna simptome i kontroliše napade.

„Posle toga sam često imala anksiozne napade. Godinama sam radila na tome i sada umem da prepoznam kada dolazi. Tada je bilo veoma teško, nisam smela sama da spavam“, priznala je.

Iskustvo Slobe Vasića

Da anksioznost može ozbiljno da ugrozi zdravlje pokazuje i slučaj Slobe Vasića. Njegova menadžerka nedavno je otkrila da je pevaču naglo pozlilo nakon perioda pojačanog stresa i iscrpljenosti.

„Mislio je da je taj period iza njega, ali je došlo do naglog pogoršanja stanja. U jednom trenutku izgubio je svest i završio u bolnici“, rekla je ona.

Dodala je da je reč isključivo o zdravstvenom problemu povezanom sa anksioznošću i da se pevač nalazi pod nadzorom lekara.

Sve više ljudi govori o mentalnom zdravlju

Ispovesti poznatih ličnosti poslednjih godina otvorile su važnu temu mentalnog zdravlja i pokazale da anksioznost može pogoditi svakoga, bez obzira na godine, posao ili način života.

Stručnjaci upozoravaju da simptome ne treba ignorisati, posebno ako često dolazi do napada panike, nesanice, osećaja gušenja ili stalnog straha. Pravovremena pomoć i razgovor sa stručnim licem mogu značajno poboljšati kvalitet života i sprečiti ozbiljnije posledice.