Zaboravite na ustajanje u sred noći i ledene sobe u zoru. Postoji ogrev koji čuva žar satima i polako greje dok vi spavate – stari domaćini su ga oduvek koristili za noć, a danas ga mnogi nepravedno zapostavljaju.

Koliko puta vam se desilo da se probudite promrzli jer se vatra ugasila? Mnogi misle da je svako drvo isto, ali razlika između „dobrog“ i „pravog“ ogreva vidi se tek posle ponoći.

Tajna koju su znali naši stari

Iako su bukva i grab odlični za brzo zagrevanje kuće, oni izgore brže nego što mislimo. Za noćno loženje, stari šumari i domaćice su uvek birali – hrast.

Hrastovina je izuzetno gusta i tvrda, pa ne plane naglo, već tinja polako i stvara jak, dugotrajan žar. Posebno su cenjeni delovi oko čvorova ili sam panj, jer mogu da greju i po nekoliko sati bez dodavanja nove vatre.

Zato se u narodu i kaže da je hrast „drvo koje čuva vatru“.

Kako da vam šporet greje celu noć

Da bi hrast odradio posao kako treba, važno je i kako ložite:

Najpre dobro razgorite peć i ostavite sloj jakog žara.
Zatim ubacite jednu deblju hrastovu oblicu, po mogućstvu sa korom.
Kada se uhvati, smanjite dotok vazduha – da ne plane, već da polako tinja.

Na ovaj način, peć ostaje topla do jutra, a u sobi nema onog jutarnjeg „ledenog šamara“.

Manje drva, više toplote

Još jedna dobra stvar: hrast za noćno loženje znači i manju potrošnju ogreva. Jedna dobra oblica često zameni više cepanica mekšeg drveta, pa se štedi i drvo i novac.

Topla kuća ujutru, bez ustajanja u tri sata da se loži – zato su naši stari uvek čuvali hrast baš za noć.