Prvi zalogaj je tek uvod, s drugim počinju trnci, a ubrzo nakon toga curi nos, znoji se čelo i u ustima se javlja osećaj pečenja. Za neke je to kulinarski vrhunac, a za druge nepijatno iskustvo.

Šta se tačno događa u telu kada jedemo ljutu hranu? Austrijski portal Heute donosi odgovore.

Ljutina nije ukus, nego reakcija na bol

Iako se često tako doživljava, ljutina tehnički nije ukus, za razliku od slatkog, kiselog, slanog, gorkog. Reč je o reakciji tela na nadražaj bola.

Uzrokuju je sekundarne biljne materije poput kapsaicina iz čilija i paprike, piperina iz papra, gingerola iz đumbira, alicina iz belog luka te glukozinolata iz senfa, rena i rotkvica. Te materije nadražuju receptore za bol na jeziku i sluznici, a mozak taj signal registruje kao toplinu, iako jelo objektivno nije vruće. Za biljke je to učinkovit odbrambeni mehanizam jer ljutina odbija mnoge životinje.

Fiziološke reakcije na ljuto

Kada osetimo ljutinu, telo pokreće niz reakcija. Krvni sudovi se šire, podstiče se cirkulacija i ubrzava metabolizam. Istovremeno se aktivira znojenje, čime se telo pokušava ohladiti.

Ljutina takođe podstiče probavu, a može doneti i kratkotrajno olakšanje kod začepljenog nosa. Budući da poboljšava prokrvljenost sluznice, sekret postaje ređi, zbog čega mnogi kod prehlade konzumiraju ljuta jela.

slika

Ljutina i uticaj na bolesti

Često se može čuti tvrdnja da je čili prirodni antibiotik. Materije poput kapsaicina i alicina zaista u laboratorijskim uslovima pokazuju antibakterijska i antivirusna svojstva, a deluju i protiv gljivica.

To, međutim, ne znači da ljuti obrok može uništiti uzročnike bolesti u ljudskom organizmu jer količine koje se unose hranom nisu dovoljne za takav efekat. Ljuta hrana može pomoći u ublažavanju simptoma, primera radi začepljenog nosa, ali ne može zameniti lečenje.

Rizici prekomerne konzumacije

Iako su ljuti začini u umerenim količinama korisni, preterivanje može biti štetno. Unos velikih količina kapsaicina može izazvati iritaciju sluznice, mučninu, povraćanje i opasan porast krvnog pritiska. U najtežim slučajevima mogu nastupiti hipertenzivne krize, stanja koja zahtevaju hitnu lekarsku pomoć. Deca su posebno osetljiva, stoga izrazito ljute proizvode treba držati van dohvata.

Video:

embed