Loša koncentracija, nervoza, impulsivnost: Osobe koje pate od ovog poremećaja imaju kraći životni vek

Izvor: Ana Klikovac Vesti 24.01.2025 16:42 0

Istraživački tim je pregledao podatke prikupljene od porodičnih lekara za 30.029 odraslih osoba sa ADHD-om i uporedio ih sa gotovo 300.400 učesnika koji nisu imali ADHD...

umor

Shutterstock

Simptomi poremećaja pažnje i hiperaktivnosti ili ADHD-a uključuju poteškoće s koncentracijom, organizacijom i upravljanjem vremenom.

Najnovije istraživanje koje je obuhvatilo 30.000 osoba s ADHD-om iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazalo je da bi poremećaj pažnje s hiperaktivnošću ili ADHD mogao biti povezan s kraćim očekivanim životnim vekom i većim rizikom od problema sa mentalnim zdravljem.

Prema studiji objavljenoj u časopisu The British Journal of Psychiatry, muškarcima sa dijagnostikovaným ADHD-om životni vek se skraćuje za otprilike 4 i po do 9 godina, dok je kod žena taj broj godina veći, između 6 i po i 11 godina.

,,Iako mnogi ljudi s ADHD-om žive dugo i zdravo, naše otkriće da u proseku žive kraće nego što bi trebalo ukazuje na nezadovoljene potrebe ovih pacijenata za podrškom", rekla je glavna autorka studije dr Liz O'Nions, počasna naučna saradnica u oblasti kliničke, obrazovne i zdravstvene psihologije na University College London za CNN. "Ključno je da otkrijemo šta je uzrok smanjenja životnog veka ovih pacijenata kako bismo mogli razviti strategije za sprečavanje preranih smrti u budućnosti", napisala je u izveštaju.

Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti neurorazvojni je poremećaj koji se obično dijagnostikuje u detinjstvu, ali često je prisutan i u odraslom dobu. Osobe sa ADHD-om imaju neuravnotežene neurotransmitere, od kojih je jedan dopamin. To je ključni neurotransmiter u prefrontalnom korteksu mozga koji nam pomaže u izvršnim funkcijama i veštinama samokontrole, što uključuje planiranje, fokusiranje i održavanje pažnje, pamćenje uputstava i obavljanje više zadataka.

žena

Shutterstock

 

Osobe sa ADHD-om mogu se osećati nemirno ili imati problema sa koncentracijom, organizacijom, upravljanjem vremenom ili određivanjem prioriteta, hiperfokusiranjem ili impulzivnošću. Ovi simptomi mogu uticati na sve aspekte života.

Prema dostupnim podacima, prevalencija ADHD-a kod odraslih na globalnom nivou iznosi između tri i četiri procenta. U Evropi se procenjuje da oko 3,4 % odraslih ima ADHD. Najmanje tri do četiri procenta odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu ima ADHD, pri čemu se procenjuje da je prevalencija kod dece najmanje četiri procenta. No, moguće je da mnogo više ljudi ostane nedovoljno dijagnostikovano, što bi moglo značiti da bi razlika u životnom veku koju su otkrili autori studije mogla biti precenjena, rekli su.

Nova saznanja potvrđuju rezultate nedavnih istraživanja, poput studije iz 2022. koja je otkrila veći rizik od prerane smrti među osobama sa ADHD-om ili autizmom u Sjedinjenim Državama i Evropi. Međutim, ovo je, prema autorima, prvo istraživanje koje koristi podatke o smrtnosti za primenu ,,life-table" metode – statističke tehnike za analizu stopa smrtnosti i verovatnoće preživljavanja ili smrti u različitim dobnim periodima.

Shutterstock/pathdoc

Shutterstock/pathdoc

 

Istraživački tim je pregledao podatke prikupljene od porodičnih lekara za 30.029 odraslih osoba sa ADHD-om i uporedio ih sa gotovo 300.400 učesnika koji nisu imali ADHD, a koji su bili slični po starosti, polu i vrsti lekarske nege koju su imali.

Osim razlika u očekivanom životnom veku, analiza je takođe otkrila da bi ADHD mogao biti povezan sa većim rizikom od problema sa mentalnim zdravljem — kao što su anksioznost, depresija, samopovređivanje, samoubistvo i poremećaji ličnosti. Autizam, intelektualne poteškoće, štetne navike poput pušenja ili prekomerne konzumacije alkohola i problemi sa fizičkim zdravljem, uključujući dijabetes ili visok holesterol, takođe su bili češći u ovoj grupi.

Zašto ADHD može uticati na očekivani životni vek?

Studija je ,,šokantna", ali se temelji na analizi podataka koja ne odgovara na mnoga važna pitanja, budući da se uzročno-posledična veza ne može u potpunosti utvrditi, rekao je dr Kevin Mekonvej, emeritus profesor primenjene statistike na Otvorenom univerzitetu u Engleskoj koji nije bio uključen u istraživanje. “Šta se može učiniti po tom pitanju? To zavisi od toga da li je smanjenje prosečnog životnog veka uzrokovano nekako ADHD-om, i ako jeste, kako i na koji način je uzrokovano,” rekao je Mekonvej.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, lečenje ADHD-a i povezanih stanja je nedostatno, posebno za odrasle, jer je prepoznavanje ADHD-a kod odraslih još uvek u fazi razvoja, rekli su stručnjaci. Ovaj nedostatak mogao bi delimično objasniti razlike u životnoj dobi. Ali takođe mogu postojati ,,neki faktori koji se javljaju pre rođenja ili u vrlo ranom životu koji mogu zasebno uticati na mogućnost da se osobi kasnije dijagnostikuje ADHD" i da zbog toga kraće živi, nego što bi trebala, rekao je Mekonvej. Oni mogu biti genetski ili okolinski.

trudnoća

Shutterstock

 

Dodatno, autori ili nisu imali pojedinosti o, ili nisu uzeli u obzir, rasu ili etničku pripadnost i socioekonomske faktore koji mogu uticati na očekivani životni vek. Istraživači takođe nisu mogli da odrede "kada je ADHD dijagnostikovan u odnosu na druge medicinske probleme ili uticaj lečenja", rekao je dr Oliver Haus, profesor molekularne psihijatrije na King's College London koji nije bio uključen u studiju. Međutim, "pušenje, konzumacija alkohola i neka zdravstvena stanja verovatno su u velikoj meri posledice ADHD-a", rekao je Mekonvej - što znači da bi ti poroci i stanja mogli objasniti kako ADHD može uticati na stopu smrtnosti ili dovesti do kraćeg životnog veka. Pojedinosti o uzrocima prerane smrti učesnika studije takođe nisu bile dostupne istraživačima.

Lečenje ADHD-a

Osobe sa ADHD-om "poseduju mnoge vrline i mogu napredovati uz pravu podršku i lečenje", rekao je viši autor studije dr. Džoš Stot, profesor gerontologije i kliničke psihologije na University College London. Stručnjaci ističu da rešavanje problema prerane smrtnosti među osobama sa ADHD-om počinje od porodičnih lekara koji bi trebalo redovno prikupljati informacije o ponašanju, medicinskim stanjima i zdravstvenim problemima povezanim s ovim poremećajem. To bi moglo pomoći lekarima specijalistima i pacijentima u prepoznavanju faktora rizika i sprečavanju kašnjenja u lečenju.

terapija

Shutterstock

 

Pojedine udruge pomažu osobama sa ADHD-om da povećaju svoje šanse za učešće u zadacima, navikama ili aktivnostima koje mogu poboljšati njihovu kvalitetu života i očekivani životni vek, poput fizičke aktivnosti, pravilne ishrane, oralne higijene i pravilnog spavanja. Stručnjaci za mentalno zdravlje specijalizovani za ADHD mogu pomoći pacijentima da razviju veštine suočavanja sa svim simptomima koji mogu dovesti do problema ili situacija koje negativno utiču na njihove živote. Takođe, osobe sa ADHD-om mogu razgovarati sa lekarima o tome da li bi lekovi za ADHD bili korisni za njih.

Studija koja je uključivala gotovo 150.000 Šveđana sa ADHD-om, objavljena u martu 2024., otkrila je da je upotreba lekova povezana sa smanjenjem rizika od smrtnosti za 19 % unutar dve godine nakon dijagnoze.

 

Bonus video:

 

Komentari (0)
Loading