Kada su u pitanju prirodni zaslađivači, med je veoma popularan izbor. Ne samo da je ukusan, već ga je i relativno lako pronaći u prodavnicama. Med se takođe odlično uklapa uz mnoge namirnice, uključujući čaj, ovsene pahuljice, jogurt i prelive za salatu.
Zahvaljujući ovim osobinama, možda ćete biti inspirisani da jedete med svaki dan. Ali da li bi to trebalo da radite? Postoje neke stvari koje treba imati na umu ako često konzumirate med, posebno ako vam je ishrana prioritet.
Registrovani dijetetičari su podelili glavne efekte svakodnevnog jedenja meda za Real Simple, kao i najzdravije načine da ga konzumirate.
Hranljivost
„Med se uglavnom sastoji od prirodnih šećera, posebno fruktoze i glukoze, koji su jednostavni ugljeni hidrati i obezbeđuju brz i lako apsorbovan izvor energije“, objašnjava Loren Manaker, magistrirana dijetetičarka (MS, RDN, LD), registrovana nutricionistkinja i osnivačica savetovališta ,,Nutrition Now Counseling". „Sadrži i male količine vitamina B grupe, koji pomažu telu da pretvori hranu u energiju i podržavaju zdravlje kože, nerava i varenje“, dodaje ona.
Pored toga, ovaj prirodni zaslađivač sadrži i tragove minerala poput kalijuma, kalcijuma i magnezijuma, navodi Manakerova. „Kalijum pomaže u regulaciji krvnog pritiska, kalcijum podržava zdravlje kostiju, a magnezijum doprinosi funkciji mišića i nerava“, objašnjava ona.

Takođe, med sadrži aminokiseline (gradivne jedinice proteina) i enzime poput glukoza-oksidaze, koji doprinose njegovim antimikrobnim svojstvima i pomažu razgradnju šećera, ističe Manakerova.
Evo nutritivnih podataka za približno jednu supenu kašiku meda, kako prenosi USDA:
Makronutrijenti
-
Kalorije: 60,8 kcal
-
Proteini: 0,06 g
-
Ukupni ugljeni hidrati: 16,5 g
-
Vlakna: 0,04 g
-
Masti: 0 g
Mikronutrijenti
-
Kalcijum: 1,2 mg
-
Kalijum: 10,4 mg
-
Magnezijum: 0,4 mg
-
Fosfor: 0,8 mg
-
Folat: 0,4 mikrograma
Šta se dešava kada jedete med svaki dan?
Iako se med obično konzumira u malim količinama, njegovo uključivanje u ishranu može imati određene koristi za organizam.
Za početak, nutrijenti u medu mogu pomoći u borbi protiv oksidativnog stresa i upale, dva glavna pokretača hroničnih bolesti.
„Med sadrži prirodna biljna jedinjenja zvana flavonoidi i polifenoli, kao što su kvercetin, kempferol, krizn i apigenin, koji imaju antioksidativna i protivupalna svojstva“, kaže dijetetičarka Karlajn Remedios (RD, MSc). Ova jedinjenja mogu pomoći u smanjenju inflamatornih supstanci u telu, kao i oksidativnog stresa izazvanog slobodnim radikalima.
Međutim, važno je napomenuti: „Pošto se med konzumira u malim količinama, on nije značajan izvor protivupalnih nutrijenata u poređenju sa voćem i povrćem“, objašnjava Remediosova. Umesto toga, njegova najveća korist može biti kada zamenjuje više prerađene zaslađivače u okviru uravnotežene ishrane.

Kada je u pitanju varenje, dodavanje meda može imati potencijalne koristi.
„Med sadrži prebiotike poput oligosaharida, koji hrane korisne crevne bakterije i doprinose zdravom mikrobiomu. Takođe sadrži enzime koji pomažu razgradnju šećera, što može podržati varenje“, objašnjava Manakerova. Ona takođe navodi studiju u kojoj je med dodat jogurtu bogatom probioticima; rezultati su pokazali da med može poboljšati opstanak probiotičkih kultura u organizmu.
Svakodnevno konzumiranje meda može doprineti i stabilnijim nivoima energije, jer sadrži fruktozu i glukozu koji se brzo apsorbuju u krvotok.
Takođe, može pomoći u smanjenju želje za slatkišima. „Mala količina meda može zadovoljiti želju za slatkim dok daje ukus hrani poput jogurta, ovsenih pahuljica, voća ili tosta sa puterom od orašastih plodova“, kaže Remediosova. To može pomoći da se smanji ciklus restrikcije i preteranog unosa šećera.
Mogući nedostaci
„Iako med ima mnoge zdravstvene prednosti, postoje i potencijalni nedostaci svakodnevne konzumacije, naročito ako se unosi u prekomernim količinama“, kaže Manakerova.
Med je kaloričan i bogat šećerom, što može doprineti povećanju telesne težine, skokovima šećera u krvi i povećanom riziku od dijabetesa tipa 2 ako se preteruje. Osobama sa dijabetesom ili predijabetesom savetuje se oprez zbog sadržaja šećera. U tom slučaju, „pokušajte da med kombinujete sa uravnoteženim obrocima umesto da ga jedete samostalno“, kaže Remediosova.
Koliko meda možete jesti dnevno?
Uprkos koristima svakodnevne konzumacije meda, važno je voditi računa o veličini porcija, jer ga je lako preterano unositi. Takođe treba imati na umu da ukupne prehrambene navike (poput konzumiranja dovoljno povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica, zdravih masti i proteina) imaju veći značaj za dugoročno zdravlje nego bilo koji pojedinačni zaslađivač, navodi Remediosova.

Ipak, med može biti deo zdrave ishrane kada se koristi umereno. „Razumna količina za većinu ljudi je oko jedna do dve kašičice dnevno“, kaže ona. Izuzetak su osobe sa hroničnim stanjima, poput dijabetesa; u tom slučaju preporučuje se konsultacija sa lekarom, koji može proceniti da li je svakodnevna konzumacija meda bezbedna.
U suprotnom, kako biste uživali u medu uz stabilniji nivo šećera u krvi i veću sitost, Remediosova preporučuje da ga kombinujete sa izvorima proteina, vlakana i zdravih masti. Primeri uključuju običan jogurt sa medom i orasima, ovsenu kašu sa semenkama i medom, integralni tost sa puterom od orašastih plodova i medom, kao i čaj sa medom uz uravnotežen obrok ili užinu.
Bonus video:
Komentari (0)