Slavenska dijeta zasniva se na ideji da bi trebalo da se hranimo namirnicama koje su tradicionalno bile dostupne ljudima na našem području. Umesto popularnih stranih namirnica i dijeta, fokus je na lokalnim žitaricama, mesu, sezonskom voću i povrću.

Prema ovom konceptu, pir, ječam i pšenica trebalo bi da imaju prednost u odnosu na pirinač, dok se chia semenke mogu zameniti lanenim i bundevinim semenkama, koje su karakterističnije za naše podneblje.

Važno mesto zauzimaju i tradicionalna jela poput gulaša i mesnih supa, posebno sa kuvanim crvenim mesom. Preporučuju se i kiseli kupus, cvekla, krastavci i paprike, odnosno fermentisana hrana za koju se navodi da može doprineti boljoj probavi i ravnoteži crevne flore.

Kada je reč o voću i povrću, savet je da se prednost daje sezonskim namirnicama, dok bi tropsko voće trebalo ograničiti. Ovakav način ishrane ne podrazumeva strogo brojanje kalorija, već se zasniva na intuitivnom jedenju i izboru nutritivno bogatih namirnica.

Prema tekstu, uz fizičku aktivnost, ovakav režim može doprineti boljoj probavi, metabolizmu i smanjenju upalnih procesa, a navodi se i mogućnost gubitka do pet kilograma mesečno. Ipak, takva brojka nije garantovana i zavisi od ukupnog unosa energije i drugih faktora.

Primer jelovnika

Doručak: kefir ili jogurt, žitarice od pira, semenke i jabuka.
Užina: voće po izboru.
Ručak: gulaš sa crvenim mesom, hleb od heljde i pir kao prilog.
Večera: cvekla, hleb od pira ili heljde sa sirnim namazom i malo dimljene šunke.