Naučnici koji već godinama proučavaju fenomen dugovečnosti u jednom neobičnom selu došli su do zaključaka koji menjaju pogled na starenje i kvalitet života.
Sardinija je širom sveta poznata kao područje sa najvećim brojem ljudi koji dožive duboku starost. Upravo zato je svrstana među pet takozvanih „plavih zona“ – regija u kojima živi najviše stogodišnjaka. Ipak, unutar Sardinije postoji mesto koje se izdvaja čak i u tom društvu.
Reč je o selu Perdasdefogu, koje se često naziva „super plavom zonom“. U ovom malom mestu, sa svega oko 1.780 stanovnika, živi čak devet osoba starijih od 100 godina, što je upisano i kao rekord u Ginisovu knjigu.
Šta je tajna sela stogodišnjaka?
Stručnjaci su analizirali životne navike ovih ljudi i izdvojili nekoliko ključnih faktora koji se stalno ponavljaju. Među njima su čist vazduh, svakodnevno kretanje i jednostavna, prirodna ishrana bogata povrćem.
Jedna od meštanki, Piuca Lai, koja je nedavno napunila 100 godina, ističe da se nikada nije prejedala. Retko jede meso, a kafu pije vrlo umereno. Za nju je, kaže, najvažnije slušati potrebe tela i ne preterivati ni u čemu.
Profesorka demografije Luisa Salaris sa Univerziteta u Kaljariju smatra da je odnos prema stresu možda i presudan:
– Ovi ljudi su rođeni pre jednog veka i nisu imali lak život. Preživeli su ratove, siromaštvo i glad. Ipak, naučili su da se prilagođavaju. Kada se pojavi problem, oni ga rešavaju bez panike i dugotrajnog nerviranja – objašnjava ona.
Hrana iz bašte i stalno kretanje
Adolfo Melis, koji ima 99 godina, kaže da gotovo sve što njegova porodica jede potiče iz njihove bašte.
– Važno je šta unosite u organizam – naglašava on. Iako u njihovoj ishrani ima mesa i sveže ribe, ključ je u umerenosti. – Jesti malo, ali kvalitetno, i stalno biti u pokretu – to je recept – dodaje.
Stanovnici Perdasdefogua svakodnevno su fizički aktivni. Stariji ljudi i dalje rade u baštama, skupljaju drva ili obavljaju sitne kućne poslove, sve to u okruženju sa izuzetno čistim vazduhom.
Najvažniji sastojak – zajedništvo
Ipak, mnogi smatraju da prava tajna dugovečnosti ovog sela leži u snažnom osećaju zajedništva. Stariji ljudi ne žive u domovima za stare, već ostaju u svojim kućama, okruženi porodicom, komšijama i prijateljima.
– Društveni kontakti su presudni. Kada razgovarate, smejete se, delite svakodnevicu sa drugima, vaš um ostaje živ, a život ima smisao – kaže stogodišnji Vitorio Lai.
U Perdasdefoguu, čini se, dug život nije rezultat jednog čudesnog faktora, već sklada između zdrave hrane, kretanja, čistog okruženja, unutrašnjeg mira i – ljudi koji jedni drugima znače.