Naučnici upozoravaju da bi opasni virus čikungunja u narednim decenijama mogao da se proširi daleko izvan tropskih područja. Novo istraživanje pokazuje da klimatske promene stvaraju idealne uslove za širenje komaraca koji prenose ovu infekciju, pa bi do kraja veka rizik mogao da zahvati delove Evrope, Severne Amerike i istočne Azije.

Bolest izaziva jake bolove i visoku temperaturu

Istraživanje su sproveli stručnjaci sa Univerziteta kineske medicine u Džeđangu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Frontiers in Cellular and Infection Microbiology.

Prema njihovim zaključcima, globalno zagrevanje pogoduje širenju komaraca iz roda Aedes, poznatih prenosilaca virusa čikungunja.

Posebnu zabrinutost izaziva azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), vrsta koja može da opstane i u hladnijim klimatskim uslovima. Naučnici procenjuju da je upravo ovaj komarac odgovoran za više od 70 odsto očekivanog širenja područja rizika.

Svetska zdravstvena organizacija svrstava čikungunju među zanemarene tropske bolesti. Naziv bolesti potiče od izraza koji znači „savijati se“, što opisuje položaj tela obolelih zbog veoma jakih bolova u zglobovima.

Simptomi koji ne smeju da se ignorišu

Najčešći simptomi infekcije su:

  • visoka temperatura
  • jaki bolovi u zglobovima i mišićima
  • bolovi u leđima
  • izražen umor i malaksalost
  • glavobolja
  • mučnina
  • osip po koži

U težim slučajevima bolest može izazvati ozbiljne komplikacije, pa čak i smrtni ishod.

Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, tokom 2026. godine u svetu je registrovano oko 33.000 slučajeva zaraze, uključujući devet smrtnih ishoda. Najveći broj obolelih zabeležen je u Južnoj Americi.

Za sada se Evropa i Severna Amerika ne smatraju područjima u kojima je virus stalno prisutan, a većina zaraženih bili su putnici koji su se vratili iz tropskih krajeva. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi se situacija mogla promeniti.

Mutacija učinila virus opasnijim

Naučnici podsećaju na veliku epidemiju čikungunje koja je izbila 2005. i 2006. godine na ostrvima Reunion, Mauricijus i Komori, kao i u pojedinim delovima Indije.

Tada je obolelo oko 266.000 ljudi, dok je najmanje 254 osobe izgubilo život.

Tokom istraživanja epidemije otkrivena je mutacija virusa poznata kao E1-A226V. Upravo ta promena omogućila je virusu da se efikasnije prenosi preko azijskog tigrastog komarca, koji mnogo lakše podnosi niže temperature od drugih vrsta.

Zašto su Evropa i Amerika sve ugroženije

Prema procenama istraživača, među najugroženijim regionima u budućnosti mogli bi da se nađu severni i centralni delovi Evrope, severoistok Severne Amerike i istočna Azija.

Kako temperature budu rasle, komarci će moći da opstanu i u područjima koja su do sada bila previše hladna za njihov razvoj.

Stručnjaci smatraju da bi zemlje sa umerenom klimom već do 2040. godine trebalo da razviju sisteme za praćenje populacije komaraca i pripreme zdravstvene službe za moguće epidemije.

„Građani ne treba da paniče, ali zdravstveni sistemi moraju da budu spremni na vreme“, poručuju autori istraživanja.

Kako smanjiti rizik

Stručnjaci preporučuju pojačanu kontrolu populacije komaraca vrste Aedes, edukaciju lekara za brzo prepoznavanje simptoma i izradu planova za brzo reagovanje u slučaju pojave bolesti.

Takođe naglašavaju da bi usporavanje globalnog zagrevanja moglo značajno da smanji verovatnoću da se pojedinačni slučajevi zaraze pretvore u velike epidemije.