To je pitanje koje mnogi postavljaju tokom doručka. Dok se ljubitelji putera kunu u njegovu aromu, pobornici margarina ističu prednosti biljnih masnoća. No, da li je bolji izbor životinjski ili biljni proizvod ? Puter se proizvodi od mlečne masti, dok se za margarin uglavnom koriste biljna ulja poput repičinog, maslinovog ili suncokretovog. U nastavku saznajte po čemu se razlikuju, koliko su zdravi ili nezdravi te koje alternative postoje.

Koliko je puter nezdrav?

Puter se sastoji od više od 80 odsto masti, od čega su dve trećine zasićene masne kiseline. Zbog toga je dugo bio na lošem glasu jer se sumnjalo da podiže štetni LDL holesterol u krvi. U međuvremenu, studije su pokazale da je za nivo holesterola puno presudnija kombinacija genetske predispozicije, načina života i metabolizma nego sama ishrana.

Osim toga, deo zasićenih masnih kiselina u puteru su kratko- i srednjelančane. Za razliku od dugolančanih, veruje se da one nemaju negativan uticaj na loš LDL holesterol niti povećavaju rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Ipak, zbog visoke energetske vrednosti, puter bi trebalo konzumirati umereno.

slika

Margarin ima bolji sastav masnih kiselina

Prema stručnjacima Nemačkog društva za ishranu (DGE) i organizacije Stiftung Warentest, margarin ima povoljniji sastav masnih kiselina od putera, piše t-online.de. Margarini proizvedeni od zdravih ulja, poput repičinog, suncokretovog ili lanenog, obiluju omega-3 i omega-6 masnim kiselinama.

Dokazano je da ove višestruko nezasićene masne kiseline pozitivno deluju na visoki krvni pritisak, zgrušavanje krvi, a time i na zdravlje srca.

No, iako su biljna ulja zdravija od mlečnih masti, s margarinom treba biti oprezan. Neki sadrže velike udele kokosovog i palminog ulja, koji su bogati zasićenim masnim kiselinama. Stručnjaci stoga preporučuju odabir margarina sa što manjim udelom zasićenih masti, što se može proveriti na tablici nutritivnih vrednosti na proizvodu.

slika

Aditivi i tragovi mineralnog ulja

Tokom rafinisanja biljnih ulja mogu nastati štetne materije. Istraživanje časopisa "Öko-Test" iz 2023. pokazalo je da su svi testirani margarini bili u manjoj ili većoj meri kontaminirani tragovima mineralnog ulja. S druge strane, transmasne kiseline, koje su se nekad stvarale tokom stvrdnjavanja margarina, danas su retkost u evropskim proizvodima.

Margarini, osim biljnih ulja, mogu sadržati i niz drugih sastojaka, poput vode, soli, kisele surutke, jogurta, obranog mleka, emulgatora, konzervansa, limunske kiseline, aroma i bojila beta-karotena, a nekima se dodaju i sintetički vitamini.

Puter, za razliku od toga, sme da sadrži samo vodu, so, bojilo beta-karoten i bakterije mlečne kiseline. Ipak, testiranje koje je sproveo Stiftung Warentest 2023. godine pokazalo je tragove mineralnog ulja u svim testiranim puterima.

Saveti za kupovinu i konzumaciju

Margarin može biti dobra alternativa puteru jer sadrži zdravije masti i obično je znatno jeftiniji. Ipak, pri kupovini treba obratiti pažnju na nekoliko stvari. Odabirom organskih proizvoda izbegavaju se ostaci pesticida.

slika

Margarini s visokim udelom prirodnih, hladno prešanih ulja, poput repičinog, imaju više omega-3 masnih kiselina. Pogled na spisak sastojaka otkriva koji su aditivi dodati pa se isplati uporediti proizvode.

DGE osobama s povišenim masnoćama u krvi savetuje da umesto putera radije biraju margarin s visokim udelom višestruko nezasićenih masnih kiselina.

Umerenost je ključna

Nutricionisti savetuju da se puter i margarin razmenjuju te da se generalno konzumiraju umereno i u tankom sloju. Osim vrste masti, važna je i količina. Prema DGE-u, dnevni unos ne bi trebao prelaziti 10 grama, što je otprilike jedna kašika.

Postoje i razlike u udelu masti: dok puter i punomasni margarin sadrže oko 80 odsto masti i otprilike 700 kilokalorija na 100 grama, polumasni margarini imaju samo oko 40 odsto masti i oko 400 kilokalorija.

Ako želite nešto drugo namazati na hleb, možete odabrati sveži sir, humus, avokado ili pesto. Na taj način unosite manje masnoća i imate raznolikiju ishranu.

Video:

embed