Iako je mnogi doživljavaju kao bezazlen narodni lek, soda bikarbona za želudac može imati dugoročne posledice po zdravlje. Njena česta upotreba ne rešava uzrok problema, a može dovesti i do oštećenja sluzokože želuca.

Privremeno olakšanje koje krije rizik

Kada se javi peckanje u grudima, mnogi posegnu za sodom bikarbonom jer brzo neutrališe kiselinu. Međutim, to olakšanje je kratkog daha. Organizam na naglu promenu reaguje pojačanim lučenjem kiseline, što dodatno opterećuje želudac i može pogoršati tegobe.

Efekat povratne kiseline

Soda bikarbona deluje kao antacid, ali samo privremeno smanjuje kiselost. Ukoliko se koristi često i bez kontrole, može izazvati efekat povratne kiseline. To znači da želudac počinje da proizvodi još više kiseline nego pre, što vremenom može dovesti do hroničnih upala i oštećenja sluzokože.

Hemijska reakcija u digestivnom traktu

Kada bazna supstanca poput sode bikarbone dođe u kontakt sa želudačnom kiselinom, dolazi do hemijske reakcije pri kojoj se oslobađa ugljen-dioksid. Ovaj proces može izazvati nadimanje, pritisak i dodatnu nelagodnost, pa problem često postaje izraženiji nego pre uzimanja sode.

Gas koji dodatno opterećuje želudac

Ugljen-dioksid koji nastaje tokom reakcije naglo širi zidove želuca. Ako već postoje mikrooštećenja ili čirevi, takvo rastezanje može dodatno pogoršati stanje i izazvati ozbiljne komplikacije. Umesto smirivanja upale, dolazi do mehaničkog opterećenja već nadraženog organa. Podrigivanje se često doživljava kao znak olakšanja, ali ono zapravo pokazuje da je došlo do snažne hemijske reakcije u želucu.

Najčešće greške pri upotrebi sode bikarbone

Pijenje odmah nakon obilnog obroka može biti rizično jer je želudac već pun, a naglo oslobađanje gasa dodatno povećava pritisak.
Korišćenje industrijske umesto medicinske sode nosi opasnost od dodatnih nečistoća koje mogu iritirati jednjak.
Rastvaranje u hladnoj vodi može ostaviti nerastvorene kristale koji deluju nadražujuće na osetljivu sluzokožu jednjaka.

Kako smanjiti rizik ako se već koristi

Ukoliko se neko ipak odluči na ovu metodu, preporučuje se oprez. Rastvor treba pripremati isključivo u mlakoj vodi kako bi se prah potpuno rastvorio. Važno je sačekati da prestane stvaranje mehurića pre konzumiranja. Količina ne bi smela da prelazi pola kašičice, jer veće doze mogu poremetiti kiselinsko-baznu ravnotežu organizma i opteretiti bubrege. Takođe, soda se ne bi smela uzimati neposredno nakon jela, već tek najmanje dva sata kasnije.

Kada gorušica krije ozbiljniji problem

Uporna gorušica koja se stalno ublažava sodom može prikriti ozbiljnija stanja, poput hijatus hernije ili izraženog gastritisa. U takvim slučajevima neophodna je medicinska procena i adekvatna terapija, a ne oslanjanje na kućne metode.

Česta pitanja o upotrebi sode bikarbone

Koliko često sme da se koristi?

Preporučuje se najviše dva puta nedeljno. Učestalija primena može dovesti do metaboličke alkaloze i opterećenja bubrega usled povećanog unosa natrijuma.

Da li pomaže kod nadutosti?

Može privremeno olakšati tegobe podsticanjem podrigivanja, ali istovremeno stvara nove mehuriće ugljen-dioksida, što može dodatno pogoršati nadutost.

Ko ne bi smeo da je koristi?

Osobe sa povišenim krvnim pritiskom, srčanim oboljenjima i oni koji su na režimu ishrane sa smanjenim unosom natrijuma trebalo bi da izbegavaju upotrebu sode bikarbone za želudac.

Video: