Čašu vode trebalo bi da pijemo na svakih sat vremena. Voda koja se popije ujutru, odmah nakon buđenja, imaće drugačiju ulogu, i onu koju ćemo piti pre odlaska u krevet. U poslednjem slučaju, to može čak smanjiti rizik od srčanog udara , jer utiče na funkcionisanje cirkulacionog sistema . Čak i blaga dehidracija može negativno uticati na funkciju endotela i tako doprineti srčanim oboljenjima i smanjenim fizičkim performansama. 

Koliko vode treba da pijemo dnevno?

Ovo je jedna od čestih tema razgovora. Kaže se da morate piti dva litra vode dnevno. U međuvremenu, ne postoji jednostavan odgovor na pitanje koliko vode treba popiti, jer željeni nivo unosa tečnosti zavisi od starosti, telesne građe, bolesti, aktivnosti i temperature okoline. Potreba za vodom raste po toplom vremenu, kao i tokom sporta ili drugog fizičkog napora .

Osim toga, vredi zapamtiti da se voda nalazi i u drugim tečnostima koje pijemo tokom dana, kao i u, na primer, voću i povrću. Ovo se takođe računa u vašu dnevnu ravnotežu unosa tečnosti.

Kada je najbolje vreme za vodu?

Čaša vode koja se popije odmah nakon buđenja , na primer sa dodatkom limuna, stimuliše telo na akciju. Ako konzumirate vodu 30 minuta pre obroka, pomaže varenju, dok pijenje vode dva sata pre vežbanja sprečava dehidraciju i povećava telesnu temperaturu tokom treninga. Takođe je vredno popiti čašu vode pre kupanja jer pomaže u snižavanju krvnog pritiska .

Zašto bismo takođe trebali piti vodu pre spavanja?

Tokom dana sila gravitacije zadržava vodu u donjem delu tela (zato su nam noge često otečene u drugoj polovini dana). Kada idemo u krevet, u ležećem položaju, noge su nam na istom nivou kao i bubrezi, što ovom organu olakšava uklanjanje vode i toksina iz tela. Stoga bismo trebali piti vodu pred spavanje kako bismo sprečili štetne promene u telu. Kao rezultat nedostatka vode, krvni pritisak opada, a volumen mu se smanjuje, pa srce mora raditi sve brže i jače kako bi održalo cirkulaciju. Nedostatak vode utiče i na koncentraciju elektrolita, što može poremetiti rad mišića.