Kardiovaskularne bolesti, poput srčane insuficijencije, srčanog udara i moždanog udara, vodeći su uzroci smrti širom sveta.

Istraživači procenjuju da je oko 85% svih smrtnih slučajeva povezanih sa kardiovaskularnim bolestima uzrokovano srčanim i moždanim udarom, a više od 64 miliona ljudi širom sveta pogođeno je srčanom insuficijencijom.

Prethodne studije pokazuju da postoji niz promenljivih faktora životnog stila koji mogu pomoći osobi da smanji rizik od srčanih bolesti, uključujući pušenje, gojaznost, visok krvni pritisak, visok holesterol, prekomerno konzumiranje alkohola, nezdravu ishranu bogatu ultra-prerađenom hranom i sedentaran način života.

U novoj studiji istraživači su otkrili da je više od 99% ljudi koji su doživeli srčani udar, srčanu insuficijenciju ili moždani udar imalo bar jedan od četiri glavna faktora rizika za kardiovaskularne bolesti — povišen krvni pritisak, povišen holesterol ili glukozu natašte, kao i pušenje — iznad idealnih zdravih vrednosti pre tog događaja. Takođe su otkrili da je, od četiri glavna proučavana faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, povišen krvni pritisak bio najčešći problem.

Koja su četiri glavna faktora rizika za kardiovaskularne bolesti? U ovoj studiji istraživači su analizirali medicinske podatke više od 9 miliona odraslih osoba u Južnoj Koreji i gotovo 7.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama. Učesnici studije praćeni su do 20 godina, što je naučnicima omogućilo da vide višestruka merenja krvnog pritiska, holesterola, glukoze i izloženosti pušenju pre nego što je učesnik imao prvi kardiovaskularni problem.

„Neke nedavne studije sugerišu da su glavni faktori rizika koji se mogu menjati ‘često’ odsutni kod ljudi koji su doživeli srčani udar i slične srčane ili vaskularne bolesti“, rekao je za Medical News Today Filip Grinland (Philip Greenland), dr med., profesor kardiologije i preventivne medicine na Medicinskom fakultetu Feinberg Univerziteta Nortvestern i glavni autor ove studije. „Sumnjali smo u to i posumnjali da tim istraživanjima nedostaju podaci o prethodnoj izloženosti faktorima rizika, koji se mogu proučavati samo u dugoročnim izvorima podataka“, dodao je Grinland.

Istraživači su se u ovoj studiji usredsredili na četiri glavna faktora rizika za srčane bolesti i koristili su idealne definicije kardiovaskularnog zdravlja Američkog udruženja za srce, koje neidealne nivoe definišu kao:

  • krvni pritisak od 120/80 mmHg ili viši, ili terapija za krvni pritisak

  • glukoza natašte od 100 mg/dL ili viša, dijagnoza dijabetesa ili terapija

  • prethodna ili trenutna upotreba duvana

  • ukupni holesterol od 200 mg/dL ili viši, ili terapija

„Ovo su ‘glavni’ faktori rizika i oni se mogu menjati, barem potencijalno“, rekao je Grinland. „Neki drugi faktori koji se smatraju ‘faktorima rizika’ za kardiovaskularne bolesti — poput genetike ili određenih krvnih markera kao što je C-reaktivni protein — nisu promenljivi. Dakle, ako su faktori koji se mogu menjati zaista prisutni u gotovo svim slučajevima, onda postoji mogućnost prevencije.“

Visok krvni pritisak je najčešći faktor rizika za srčani i moždani udar. Na kraju studije, istraživači su otkrili da je više od 99% učesnika imalo bar jedan faktor rizika na nezdravim nivoima pre nego što su doživeli srčanu insuficijenciju, moždani udar ili srčani udar. Od ova četiri glavna faktora rizika, naučnici su utvrdili da je visok krvni pritisak najveći krivac, koji je pogađao više od 95% južnokorejskih učesnika i preko 93% američkih učesnika.

„Ovo je važno jer se visok krvni pritisak prilično lako otkriva, ali je asimptomatski, pa se često previdi“, rekao je Grinfild. „Naši nalazi pokazuju koliko je važno prepoznati ga i lečiti.“

Istraživači su takođe izvestili da čak i kod žena mlađih od 60 godina, za koje se smatra da obično imaju najmanji rizik od kardiovaskularnih bolesti, više od 95% učesnica studije i dalje je imalo bar jedan neoptimalan faktor rizika pre nego što su doživele moždani udar ili srčanu insuficijenciju.

„Ukratko, kao što već dugo znamo, postoji mali broj promenljivih faktora rizika za bolesti srca, a bar jedan, a često i više od jednog, prisutan je u pozadini i dovodi do srčanog udara, srčane insuficijencije ili moždanog udara. Pacijenti bi trebalo da se postaraju da se ova četiri faktora procenjuju pri svakom lekarskom pregledu, a ako postoji čak i blago povišenje, potrebno je uložiti napore u lečenje tog faktora kako bi se sprečili srčani udar, moždani udar ili srčana insuficijencija“, dodao je Grinland.

 

Bonus video: