Mnogi misle da je dovoljno jesti više voća i povrća kako bi sačuvali zdravlje, ali lekari upozoravaju da i sitnice, poput ulja koje svakodnevno koristimo za pripremu hrane, mogu imati veliki značaj.

Rak ne nastaje zbog samo jednog uzroka. Na njegov razvoj utiču genetika, infekcije, virusi, izloženost štetnim materijama iz okoline, ali i životne navike. Iako ne postoji način da se bolest u potpunosti spreči, stručnjaci ističu da zdrav način života može značajno da smanji rizik.

„Ishrana igra važnu ulogu u prevenciji raka, ali je samo jedan deo slagalice, zajedno sa pušenjem, gojaznošću, fizičkom aktivnošću, konzumiranjem alkohola, infekcijama, genetikom i uticajem životne sredine. Istraživanja pokazuju da bi veliki broj slučajeva raka mogao da se spreči zdravim životnim navikama, a ishrana je jedan od najvažnijih faktora na koje možemo da utičemo“, kaže dr Amar Revari, šef radiološke onkologije u ustanovi Luminis Health i vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Zdrav način života može značajno da smanji rizik

Prema naučnim istraživanjima, pravilna ishrana i zdrave navike mogu da smanje rizik od razvoja raka za čak 30 do 40 odsto.

Većina ljudi zna da je za organizam bolje da jede više povrća, voća, mahunarki i nemasnih proteina, nego industrijski prerađenu hranu punu šećera, soli i zasićenih masti.

Ali postoji još jedna stvar na koju mnogi ne obraćaju pažnju, ulje u kojem svakodnevno pripremaju hranu.

Upravo zato je magazin Parade pitao trojicu onkologa koje ulje koriste u svojoj kuhinji i koju metodu pripreme hrane nikada ne preporučuju.

Ishrana bogata vlaknima štiti organizam

Onkolog dr Ezekijel Emanuel ističe da ishrana ima veliki značaj kada je reč o prevenciji malignih bolesti.

Poziva se na istraživanja koja pokazuju da ishrana bogata vlaknima može da smanji rizik od raka debelog creva, jednjaka, dojke i prostate.

Pored toga, upozorava da je čak i umerena konzumacija alkohola povezana sa većim rizikom od pojedinih vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog creva i jednjaka.

Integrativni onkolog dr Geri Deng savetuje da većinu obroka čine celovite, što manje prerađene namirnice, kao i da tri četvrtine tanjira bude ispunjeno hranom biljnog porekla.

Još jedan njegov savet je da prestanete da jedete kada osetite da ste oko 80 odsto siti, jer se tako lakše održava zdrava telesna težina, a gojaznost je jedan od poznatih faktora rizika za razvoj raka.

Sva trojica lekara izdvojila su isto ulje

Na pitanje koje ulje najčešće koriste, sva trojica onkologa dala su identičan odgovor, ekstra devičansko maslinovo ulje.

„Ekstra devičansko maslinovo ulje je najbolje ulje koje možete imati u svojoj kuhinji“, kaže dr Emanuel.

Dr Revari objašnjava da je ono bogato antioksidansima i nezasićenim masnim kiselinama koje pomažu u smanjenju upalnih procesa u organizmu.

To je važno jer dugotrajne upale mogu doprineti razvoju i rastu tumora.

Osim maslinovog ulja, dr Revari povremeno koristi i ulje avokada, koje takođe obiluje zdravim mastima i antioksidansima.

Ako tražite povoljniju alternativu, dr Emanuel preporučuje ulje uljane repice. Iako ne sadrži toliko antioksidanasa kao maslinovo, i dalje je dobar izbor, a istraživanja ga povezuju sa nižim nivoom holesterola i boljom osetljivošću na insulin.

Nije problem u ulju, već u načinu pripreme

Zanimljivo je da nijedan od trojice onkologa nije izdvojio određeno ulje kao opasno.

Umesto toga, upozoravaju da najveći problem predstavlja način na koji se ulje koristi, odnosno višestruko zagrevanje i prženje hrane u dubokom ulju.

„Zbog toga su neka ulja stekla lošu reputaciju. Problem nije samo ulje, već činjenica da se često iznova zagreva na visokim temperaturama“, objašnjava dr Emanuel.

Dr Deng dodaje da se pri ponovnom zagrevanju bilo kog ulja, pa čak i ekstra devičanskog maslinovog, stvaraju jedinjenja koja mogu biti štetna za organizam.

„Tokom tog procesa nastaju potencijalno kancerogena jedinjenja, poput policikličnih aromatičnih ugljovodonika, aldehida i drugih produkata oksidacije masti“, kaže on.

Dr Revari dodaje da višestruko zagrevanje ulja može doprineti oksidativnom stresu i upalnim procesima u organizmu.

Kako je najbolje pripremati hranu?

Sva trojica stručnjaka savetuju da, umesto prženja u dubokom ulju, češće birate dinstanje, kratko prženje na malo ulja ili pečenje u rerni.

Kao dobru alternativu navode i fritezu na vruć vazduh (air fryer), koja omogućava da hrana bude hrskava uz znatno manje ulja.

Na kraju, lekari poručuju da nijedna namirnica sama po sebi ne može da spreči rak, ali svakodnevne navike, od izbora ulja do načina pripreme hrane, mogu imati veliki uticaj na dugoročno zdravlje.