Svako ima svoje načine da se smiri i smanji stres. Nekima to može biti ponavljajući pokret seckanja povrća, slušanje umirujuće muzike ili šetnja napolju. Drugima to mogu biti vežbe poput mindfulness-a i vođenja dnevnika zahvalnosti koje pomažu da ostanu „uzemljeni“.

Prema novoj studiji, doza pozitivnosti u obliku stvari kao što su svesnost, vođenje dnevnika zahvalnosti i trening optimizma može poboljšati krvni pritisak, markere upale i druge faktore rizika za kardiovaskularne bolesti.

Evo šta treba znati o istraživanju i kako ove aktivnosti možete uključiti u svakodnevni život.

Kako pozitivne aktivnosti utiču na zdravlje srca?

Ukratko, istraživači su pregledali 18 studija kako bi utvrdili idealnu količinu i format pozitivnih psiholoških intervencija za ljude sa kardiovaskularnim bolestima.

„Otkrili su da je za kratkoročno poboljšanje bilo potrebno najmanje osam nedelja dosledne primene“, kaže Nataša Tafar-Olmos, doktor psihologije i vanredni profesor na univerzitetu ,,Pepperdine University Graduate School of Education and Psychology" za Real Simple. Istraživači su takođe zaključili da se, radi dugoročnog održavanja efekata, ove intervencije mogu primenjivati ređe, u razmacima.

„Studija dodatno potvrđuje da usmeravanje uma ka pozitivnijim mentalnim i emocionalnim stanjima ne samo da poboljšava krvni pritisak, smanjuje rizik od srčanih bolesti i upale, već stvara merljive koristi kroz ceo organizam“, kaže kardiolog Nidal M. Ganem iz kompanije ,,Vital Heart & Vein".

Srce

Pored toga, upravljanje stresom, jačanje otpornosti i razvoj zdravijih mehanizama suočavanja mogu dopuniti tradicionalne pristupe poput vežbanja, ishrane, kontrole holesterola i prestanka pušenja, kaže dr Dipak Talreja iz klinike ,,Sentara Health".

Sa kardiološke strane, studija potvrđuje važan koncept koji se sve više prepoznaje i u istočnoj i u zapadnoj medicini: emocionalno blagostanje i zdravlje srca su usko povezani.

Važno je napomenuti da su u svih 18 studija učesnici uglavnom bili belci i osobe srednjeg ili višeg socioekonomskog statusa, pa se rezultati možda ne mogu u potpunosti primeniti na druge populacije, objašnjava Tafar-Olmos.

Šta su pozitivne psihološke intervencije?

Pozitivne psihološke intervencije osmišljene su da pomognu ljudima da razviju emocionalnu otpornost i zdravije reakcije na stres, kaže dr Talreja.

„Važno je naglasiti da ovo nije ‘ignorisanje’ stresa ili forsiranje pozitivnosti“, objašnjava on. „Radi se o razvijanju praktičnih alata za bolje upravljanje stresom i poboljšanje opšteg blagostanja.“

Neki primeri uključuju:

  • Svesnost

  • Druge forme meditacije

  • Vežbe dubokog disanja

  • Progresivnu relaksaciju mišića

  • Vođene vizualizacije i imaginaciju

  • Jogu i tai či

  • Pisanje o boljoj budućnosti

  • Prisećanje pozitivnih životnih događaja

  • Prepoznavanje ličnih snaga i njihovo korišćenje

  • Prisećanje ranijih uspeha

  • Planiranje i činjenje dobrih dela

  • Vođenje dnevnika zahvalnosti

  • Trening optimizma

  • Procenu vrednosti i usklađivanje života sa njima

Prednosti za fizičko zdravlje

Svesnost aktivira parasimpatički nervni sistem, koji ima funkciju „odmora i varenja“, kaže Tafar-Olmos.

Ovaj sistem je suprotan „bori se ili beži“ reakciji, pa svesnost pomaže telu da se vrati u stanje mirovanja, što snižava krvni pritisak, usporava rad srca i omogućava oporavak organizma.

Ovo pomaže i kod sna, upravljanja bolom i hiperaktivnosti.

Dodatno, pozitivne psihološke prakse mogu smanjiti hronični stres, napetost mišića i potencijalno upalu u organizmu, kaže dr Talreja. Ljudi koji praktikuju svesnost često usvajaju i druge zdrave navike poput redovnog vežbanja, bolje ishrane i doslednog uzimanja terapije.

Prednosti za mentalno zdravlje

Prakse poput meditacije, disanja i svesne pažnje poboljšavaju emocionalnu regulaciju i sposobnost da se reaguje smirenije na stres, kaže psiholog Emilio Lisea.

Ove koristi se prenose i na šire pozitivne psihološke efekte, uključujući veću motivaciju, samopouzdanje i bolju usklađenost sa zdravim navikama poput fizičke aktivnosti, ishrane i uzimanja lekova.

Istraživanja pokazuju da svesnost može smanjiti anksioznost, depresiju i percipirani stres, dok poboljšava kvalitet života i opšte psihološko blagostanje.

Razvijanjem neosuđujuće pažnje i kontrole fokusa, svesnost jača otpornost, poboljšava suočavanje sa svakodnevnim stresom i doprinosi većem osećaju smirenosti i emocionalne stabilnosti.

 

Bonus video:

Video