Moja mama je godinama imala običaj da ostavi ručak u onim plastičnim kutijama od sladoleda i samo ih ubaci u mikrotalasnu. „Šta fali, svi to rade“, govorila je. A onda je jednom čula upozorenje lekara i od tada više nijednu plastiku ne greje.

Mikrotalasna jeste spas kad nemamo vremena, ali doktori upozoravaju da nije svaka posuda bezbedna za podgrevanje hrane.

Ljudi uglavnom znaju da metal i aluminijumska folija ne smeju u mikrotalasnu, ali mnogi i dalje greju hranu u običnim plastičnim kutijama, flašama ili pod plastičnom folijom – i tu nastaje problem.

Kada se takva plastika zagreva, posebno uz masnu hranu poput mesa, sira ili gotovih jela, može da ispušta hemikalije koje završavaju direktno u hrani.

Najviše se pominju bisfenol A i ftalati – supstance za koje stručnjaci tvrde da mogu da utiču na hormone i poremete rad organizma, uključujući i štitnu žlezdu.

Profesor sa Harvarda, dr Ras Hauzer, objasnio je da pojedinačno izlaganje možda nije veliko, ali problem nastaje kada se to ponavlja godinama.

– Taj efekat se vremenom sabira i može ostaviti posledice po zdravlje – upozorava on.

Posebno su rizične:

– stare plastične kutije
– ambalaža od sladoleda i margarina
– obične plastične flaše
– plastična folija koja dodiruje hranu tokom grejanja

Zato stručnjaci savetuju da se hrana podgreva isključivo u staklenim, keramičkim ili posebnim BPA-free posudama namenjenim za mikrotalasnu.

Mnogi tek sada shvataju da neke male navike koje godinama deluju bezazleno mogu polako da utiču na zdravlje više nego što mislimo.