Svaka druga osoba u Srbiji ima "čvorić" na štitnoj žlezdi: Na udaru su i mladi, evo kako da otkrijete simptome

Slobodanka Ćorić Vesti 31.10.2025 09:07 0

Nedostatak hormona može izazvati usporenost, apatiju, promene raspoloženja, nadutost i blažu depresiju

štitna žlezda

Shutterstock

Prema podacima endokrinologa, poremećaji štitaste žlezde sve više pogađaju ljude u Srbiji, a iznenađujuće je da se među obolelima nalaze i tinejdžeri. U emisiji Uranak na televiziji K1, dr Miloš Žarković objasnio je zbog čega autoimune bolesti rastu i kako prepoznati prve simptome problema sa štitnom žlezdom.

Kako kaže, oko 12 odsto ljudi ima neki oblik poremećaja štitaste žlezde — od toga je većina hipotireoza, dok su preostali slučajevi hipertireoza.

„Što se tiče čvorića u štitnoj žlezdi, njihov broj raste s godinama. Kod osoba starijih od 70 godina, gotovo polovina ima noduse. Problem je što oko pet odsto tih čvorića može biti maligno. Većina nije opasna, ali neki mogu smetati zbog veličine ili pritiska, dok drugi mogu izazvati zabrinutost kod pacijenata. Naš zadatak je da prepoznamo pacijente s rizikom i postavimo dijagnozu na vreme, kako bi adekvatno lečili bolest“, objašnjava dr Žarković.

Zašto se bolesti štitne žlezde povećavaju?

Endokrinolog navodi dva glavna razloga:

Endokrini remetitelji – supstance iz spoljne sredine koje utiču na funkciju hormona. Na primer, hemikalije kojima se impregnira tekstil kako ne bi bio zapaljiv.

Epidemija gojaznosti – višak kilograma povećava rizik od različitih vrsta karcinoma, uključujući i štitnu žlezdu, kako kod mladih tako i kod starijih osoba.

Takođe, materije iz plastičnih boca i sredstva za sprečavanje zapaljivosti mogu doprineti povećanju učestalosti autoimunih bolesti i poremećaja funkcije ili građe žlezde.

Ko je najosetljiviji?

Žene koje planiraju trudnoću ili su trudne zahtevaju posebnu pažnju, jer pravilna funkcija štitne žlezde direktno utiče na ishod trudnoće.

Osobe s uvećanom žlezdom ili nodusima, pacijenti s autoimunim bolestima ili dijabetesom, kao i oni s porodičnom anamnezom bolesti štitne žlezde, spadaju u rizičnu grupu.

Kako tiroidne bolesti utiču na život?

Tiroidni hormoni regulišu mozak i metabolizam. Nedostatak hormona može izazvati usporenost, apatiju, promene raspoloženja, nadutost i blažu depresiju.

Višak hormona, s druge strane, može izazvati nervozu, lupanje srca, gubitak težine i preznojavanje, a u težim slučajevima uticati na srce i mišiće. Ranije, pre 30 godina, mladi s tirotoksičnim srcem često su imali teške poremećaje ritma, ali danas se bolest dijagnostikuje ranije, što spašava život.

Prvi simptomi i lečenje

Hipotireoza se leči jednom malom tabletom tiroksina dnevno, lek koji je jeftin i efikasan. Neliječena hipotireoza može biti opasna po život, dovodeći do miksedemskog ludila i kome.

Hipertireoza se može manifestovati nenametljivo: problemi s koncentracijom, pamćenjem i raspoloženjem, dok ozbiljni simptomi poput promuklosti, žućkaste kože i usporenosti dolaze tek kasnije.

Zašto žene češće obolevaju?

Dr Žarković objašnjava da žene češće imaju autoimune bolesti zbog estrogena, prisustva bebinih ćelija nakon porođaja i posebne uloge X hromozoma. Kod žena s dva X hromozoma jedan se inaktivira, što stalno blago stimuliše imuni sistem i povećava rizik od bolesti poput Hašimota, koja se ponekad nikada ne razvije u kliničku bolest.

Komentari (0)
Loading