Stigla je Velika subota, poseban dan koji nosi određenu težinu, ali i snažan osećaj iščekivanja uoči najvećeg hrišćanskog praznika.

Dok se iz kuhinje širi miris sveže ofarbanih jaja, mnoge domaćice u Srbiji razmišljaju o istom pitanju, da li je pogrešno uključiti mašinu ili uzeti metlu u ruke.

Razumevanje običaja vezanih za Veliku subotu može pomoći da se izbegnu dileme i da se u dom unese spokoj pred Vaskrs.

U našem narodu odavno postoji verovanje da ovaj dan zahteva poseban red, tišinu i mir.

Običaji vezani za Veliku subotu kada su u pitanju kućni poslovi prilično su jasni. I crkva i narodna tradicija ovaj dan vide kao vreme tišine i pripreme.

Veruje se da tada treba privesti kraju sve sitne poslove oko hrane koji su ranije ostali nedovršeni.

Kada je reč o čišćenju, etnolozi uglavnom ističu da bi temeljno sređivanje doma trebalo završiti najkasnije do Velikog petka.

Ako je ipak potrebno nešto blago očistiti, to je najbolje uraditi rano ujutru, bez teških i napornih aktivnosti.

U narodu postoji verovanje da se na ovaj dan mrtvi sele, pa se smatra da buka i podizanje prašine mogu narušiti taj sveti trenutak.

Pitanje pranja veša posebno zaokuplja pažnju, naročito u savremenom načinu života punom obaveza.

Prema starim običajima, na Veliku subotu ne bi trebalo prati veš, posebno ne ručno.

Veruje se da voda tog dana ima posebnu snagu i da je ne treba koristiti za prljave poslove.

Postoji i mišljenje da pranje veša može doneti oskudicu i probleme u domaćinstvu tokom cele godine.

Zato se savetuje da se taj posao odloži za neki od narednih dana posle Vaskrsa.

Umesto toga, preporučuje se da se pažnja usmeri na duhovnu pripremu i unutrašnji mir.

Za razliku od ostalih kućnih poslova, kuhinja je na Veliku subotu veoma aktivna.

Tog dana pripremaju se vaskršnji kolači, pogače i meso za praznični ručak.

U pojedinim krajevima Srbije jaja se farbaju upravo tada, ukoliko to nije učinjeno na Veliki petak.

Postoji verovanje da hleb umešen tog dana treba da bude bogato ukrašen i poseban.

Trpeza za Vaskrs sprema se s ljubavlju, jer simbolizuje blagostanje porodice.

Ako se planira pečenje jagnjeta ili praseta, pripreme se najčešće obavljaju upravo na Veliku subotu.

Jedan od najvažnijih običaja odnosi se na dobročinstvo.

Ovaj dan se smatra vremenom za milosrđe i darivanje.

Lepo je obradovati nekoga ko živi sam ili je u težoj materijalnoj situaciji, makar simboličnim poklonom poput jajeta ili kolača.

Veruje se da svako dobro delo učinjeno tada ima posebnu vrednost.

Na taj način se ne poštuje samo tradicija, već se i istinski živi duh praznika.

Unutrašnji mir i sloga u porodici smatraju se važnijim od bilo kog posla.

Verovanje da rad može prizvati nesreću potiče iz davnih vremena kada se rad na praznik smatrao narušavanjem božanskog poretka.

Smatralo se da je potrebno zastati i ostaviti prostor za blagoslov.

Rad na velike praznike povezivao se sa nemirom i preteranom željom za sticanjem.

Zato se savetuje da se popodne provede mirno, u krugu porodice, bez napornih aktivnosti.

Dobro je odmoriti se i pripremiti za radostan dan koji sledi.

Ako jaja nisu ofarbana na Veliki petak, mogu se ofarbati na Veliku subotu pre izlaska sunca, jer se veruje da će tako imati posebnu zaštitnu ulogu i doneti zdravlje ukućanima.

Usisavanje i bučni poslovi nisu poželjni, pa ih treba izbegavati ili obaviti diskretno i rano tokom dana.

Prema narodnim verovanjima, pranje veša na ovaj dan može doneti zastoje ili probleme u napretku domaćinstva, pa se savetuje odlaganje.

Velika subota je ujedno i poslednji dan Velikog posta, koji se posti na vodi, dok se mrsna trpeza priprema za Vaskrs koji dolazi narednog dana.

Video: