Podgrevanje hrane praktično je rešenje kada želimo da iskoristimo ostatke obroka, ali stručnjaci upozoravaju da pojedine namirnice zahtevaju poseban oprez. Način čuvanja i ponovno zagrevanje mogu uticati na kvalitet hrane, a ako nije pravilno skladištena, povećava se mogućnost razmnožavanja bakterija i nastanka toksina.

Pirinač

Kuvani pirinač ne bi trebalo dugo da stoji na sobnoj temperaturi. Ako se nakon pripreme ne ohladi brzo i ne odloži u frižider, u njemu se mogu razviti bakterije koje stvaraju toksine. Važno je da se pirinač čuva na odgovarajući način i da se podgreva samo jednom.

Spanać i drugo lisnato povrće

Spanać, blitva, zelje i celer sadrže prirodne nitrate koji pri nepravilnom čuvanju i ponovnom zagrevanju mogu da se promene u jedinjenja koja nisu poželjna za organizam. Zbog toga se preporučuje da se ova jela pojedu odmah nakon pripreme ili da se čuvaju u frižideru i konzumiraju bez ponovnog podgrevanja.

Piletina, ćuretina i jaja

Namirnice bogate proteinima, poput živinskog mesa i jaja, treba pravilno termički obraditi i čuvati. Ako su dugo stajale van frižidera, povećava se rizik od razvoja bakterija koje mogu izazvati stomačne tegobe. Kada ih podgrevate, potrebno je da budu ravnomerno zagrejane do odgovarajuće temperature.

Krompir

Kuvani krompir takođe može predstavljati rizik ako se nakon pripreme dugo drži na sobnoj temperaturi. Zbog toga ga je najbolje što pre ohladiti i čuvati u frižideru, kako bi se smanjila mogućnost razvoja bakterija.

Gljive

Gljive su osetljiva namirnica koju je najbolje pojesti odmah nakon pripreme. Dugotrajno stajanje i ponovno zagrevanje mogu promeniti njihov sastav i kvalitet, pa stručnjaci savetuju da se ne podgrevaju više puta.

Bez obzira na vrstu hrane, osnovno pravilo bezbednosti jeste da se kuvana jela što pre ohlade, čuvaju u frižideru i podgrevaju samo jednom, uz dovoljno visoku temperaturu. Pravilno skladištenje hrane značajno smanjuje rizik od kvarenja i pomaže da obrok ostane bezbedan za konzumaciju.