Dobra priprema zemlje je pola posla kada je reč o bašti. Svi jedva čekamo da krenemo sa setvom i sadnjom, ali pre toga zemlju treba lepo pripremiti i nahraniti, jer bez toga nema dobrog roda.

Kopanje ili samo rahljenje?

Zemlju je najbolje pripremiti najviše dve nedelje pre sadnje. Važno je da nije mokra i hladna, jer se tada lako uništi njena struktura i korisni organizmi koji u njoj žive. Ako je proleće, nema potrebe za dubokim kopanjem — dovoljno je da se zemlja malo razrahli vilama, da „prodiše“. Duboko kopanje ostavite za jesen ili za baš tvrdu, glinenu zemlju.

Ako ste tokom zime imali malč (lišće, slamu ili travu), sklonite ga kada otopli da bi se zemlja brže zagrejala. Posle setve ga možete ponovo vratiti.

Kompost – kad i koliko

Bašta se stalno koristi i zato joj treba redovno dodavati hranu. Kompost je dobar, ali nije uvek lako napraviti kvalitetan. Treba ga više puta tokom godine prevrtati da dobije vazduh, a često se desi da u njemu ostane seme korova ili se zavuku štetočine. Zato mnogi stručnjaci savetuju da se kompost više dodaje u jesen, a ne u proleće, i to ne svake godine na isto mesto, već otprilike na svake tri godine.

Čime đubriti

Nije svako povrće isto „gladno“. Paradajz, paprika i krastavac traže više hrane, dok salata, luk i šargarepa traže manje. Ako želite da budete sigurni koliko hraniva dodajete, praktična su peletirana organska đubriva, jer se tačno zna šta sadrže. Ona, pored osnovnih hraniva, imaju i mikroelemente koji pomažu biljkama da budu jače i zdravije.

Koliko đubriva je dovoljno

Često ljudi preteraju sa đubrenjem, pa zemlja bude „pregojena“. Za većinu plodovitog povrća dovoljno je oko 2 kg peletiranog đubriva na 10 kvadrata, dok je za salatu i korenasto povrće dovoljno upola manje. Bolje je dodavati češće po malo nego jednom previše.

Ako niste sigurni kakva vam je zemlja, analiza tla može pokazati koliko hraniva već ima. A kada se sve uradi kako treba — zemlja rahla, nahranjena i zagrejana — bašta će to brzo vratiti dobrim i zdravim rodom.