So za puteve, koja se prvenstveno sastoji od natrijum-hlorida, ima ključnu ulogu u bezbednosti tokom zimskih uslova. Kada se nanese na zaleđene površine poput puteva, trotoara i prilaza, ona snižava tačku mržnjenja vode, pomažući topljenje snega i leda i smanjujući rizik od klizanja, padova i nezgoda.

Međutim, kada so za puteve dospe u vašu baštu, može izazvati ozbiljne probleme, negativno utičući na zdravlje biljaka i narušavajući kvalitet zemljišta.

Razumevanje načina na koji so za puteve utiče na vašu baštu ključno je za preduzimanje preventivnih mera.

Stručnjaci u nastavku ističu štetne efekte soli za puteve na bašte i nude korisne savete kako da zaštitite svoje biljke i zemljište od njenih štetnih posledica.

Kako so za puteve utiče na vašu baštu

Čak i ako ne posipate so po prilazu ili stazama u blizini baštenskih gredica, ona i dalje može naneti veliku štetu biljkama.

„So koja se nanosi na puteve može uticati na područja koja se nalaze neposredno uz saobraćajnicu, ali i do 1.000 stopa (oko 300 metara) udaljenosti od nje“, kaže Tom Grovs, viši botaničar u kompaniji ,,BSC Group" za sajt Martha Stewart. Stručnjaci u nastavku objašnjavaju kakvu štetu so za odleđivanje može naneti zemljištu i biljkama u vašoj bašti.

Zbijanje zemljišta

Vremenom se so za puteve nakuplja u zemljištu, oštećuje njegovu strukturu i povećava verovatnoću zbijanja. Zbijeno zemljište ograničava provetravanje i filtraciju vode, što je od suštinskog značaja za zdravlje zemljišta i biljaka. Ovakvo stanje ozbiljno ometa razvoj korenovog sistema, zbog čega korenje raste plitko i širi se horizontalno, umesto da ide dublje. Kao rezultat, biljke postaju podložnije suši i slabije su učvršćene u tlu.

Izaziva pomeranje hranljivih materija

Zdravo zemljište zahteva optimalnu dostupnost hranljivih materija. So za puteve remeti hranljivi balans u baštenskom zemljištu tako što natrijumovi joni potiskuju važne elemente poput kalijuma, kalcijuma i magnezijuma sa čestica zemljišta. Zbog toga ove ključne hranljive materije postaju nedostupne biljkama, uskraćujući im neophodne resurse. Ovaj poremećaj na kraju dovodi do nutritivnih deficita, što negativno utiče na zdravlje i rast biljaka. Dodatno, so povećava pH vrednost zemljišta, remeteći korisne gljive i ravnotežu ekosistema.

Šteti zdravlju biljaka

Prevelika količina soli u zemljištu može sprečiti upijanje vode, izazvati oštećenje korena i učiniti biljke podložnijim štetočinama i bolestima, kaže Grovs. On dodaje da biljke osetljive na povišen nivo soli mogu promeniti hemijski sastav zemljišta. Ova promena može negativno uticati na druge biljke osetljive na so, dovodeći do gubitka vegetacije, povećane smrtnosti biljaka i većeg rizika od erozije.

Kako sprečiti da so za puteve ošteti vašu baštu

Evo nekoliko jednostavnih promena koja možete napraviti tokom zime kako biste održali staze bezbednim, a istovremeno zaštitili baštenske gredice.

Gajite autohtone, na so otporne biljke

Iako možda ne možete sprečiti upotrebu soli na putevima, pokušajte da sadite autohtone vrste koje su otporne na so i prilagođene preživljavanju u uslovima povišene koncentracije soli, kaže Grovs. Ove biljke su se tokom dugog perioda prilagođavale slanim uslovima, što ih čini idealnim izborom za sadnju. Za postizanje otpornosti na so pored puteva, razmotrite gajenje zlatnice, astera, monarde (pčelinjeg balzama) i rudbekije (crnooke suzane). Savetovanje sa lokalnim rasadnicima može vam pomoći da odaberete najbolje sorte za vašu klimatsku zonu.

Dodajte kompost

Kompost je dragocen saveznik u bašti, naročito kada pokušavate da ublažite dejstvo soli za puteve. Dodajte sloj debljine 2,5 do 5 cm pre nego što nastupe zimski meseci. Ovo će zaštititi baštenske gredice od soli tako što će poboljšati fizičku strukturu zemljišta i njegovu sposobnost da neutrališe štetne materije, unaprediti drenažu i smanjiti nakupljanje soli u površinskom sloju zemljišta.

Dodajte gips

Gips, odnosno kalcijum-sulfat dihidrat, mek je sulfatni mineral koji se koristi u građevinarstvu, poljoprivredi i prehrambenoj industriji. „Nanošenje gipsa na baštenske gredice pomaže u neutralisanju preostalih soli i smanjuje štetno dejstvo natrijuma“, kaže Erik Njusma, suvlasnik Maine Hill Farm. „Poboljšava strukturu zemljišta, dodaje kalcijum i isplativ je.“ Njusma preporučuje gips u obliku finog praha koji se može pomešati s vodom i sipati u zemljište ili posuti po površini. Za najbolje rezultate, u jesen nanesite 0,5 do 1 kg gipsa na 10 kvadratnih metara, uz obavezno praćenje uputstava sa pakovanja.

Kako postupiti kada so za puteve dospe u vašu baštu

Upravljanje solju za odleđivanje u bašti zahteva različite strategije u zavisnosti od godišnjeg doba.

Na proleće

  • Ispiranje zemljišta: Najbolji način da se rešite soli koja je dospela u baštenske gredice jeste „ispiranje“ zemljišta, kaže Njusma. „To podrazumeva obilno zalivanje crevom, kako bi se višak soli isprao iz zemljišta“, objašnjava on. Odmah ispiranje velikim količinama sveže vode razblažuje so i ispira je ispod zone korena.

  • Uklanjanje kristala: Tokom prolećnog sređivanja bašte, uklonite sve preostale kristale soli. Iako zahteva pažnju i strpljenje, ovaj korak sprečava da se kristali rastvore i prodru u zemljište.

Zimi

  • Uklanjajte sneg zasićen solju: „Držite gomile snega koji sadrži so dalje od baštenskih gredica i biljaka redovnim lopatanjem“, savetuje Njusma. Ovo je najbolje raditi često kako bi se smanjila mogućnost da so prodre u baštu.

  • Koristite zaštitnu barijeru: Prekrivanje baštenskih gredica propusnim materijalom, poput jute, tokom zime štiti ih od raspršene soli sa puteva. Vodite računa da materijal bude dobro pričvršćen kolcima ili kamenjem kako bi ostao na mestu. Postavite ovu barijeru početkom zime, pre prvog snega, kako biste obezbedili optimalnu zaštitu od soli za puteve.

 

Bonus video: