Pojedini dani ne mogu da prođu bez popodnevnog dremanja.

Ali prema nedavnoj studiji koju su sproveli Mass General Brigham and Rush University Medical Center, a koja je objavljena u časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA), takve svakodnevne dremke mogu negativno uticati na zdravlje — pa čak i na dužinu života. Studija je obuhvatila grupu od 1.338 odraslih osoba starijih od 56 godina, praćenih do 19 godina, i otkrila da su učestale dnevne dremke povezane sa smrtnošću iz svih uzroka, bez obzira na trajanje sna tokom dremke.

U nastavku se objašnjava više o vezi između dremanja i smrtnosti, kao i dodatni faktori koje treba uzeti u obzir.

Povezanost između dremanja i smrtnosti

Prema podacima iz projekta ,,Rush Memory and Aging Project", koji je počeo 1997. godine, između 20% i 60% starijih odraslih osoba svakodnevno drema kako bi povećali budnost i energiju. Međutim, istraživači su otkrili povećan rizik od neurodegeneracije, kardiovaskularnih bolesti i ozbiljnih oboljenja kod starijih osoba koje prekomerno dremaju — čak i kada se osećaju odmorno.

Nalazi studije postaju jasniji kada se pogleda kako je dremanje praćeno i klasifikovano. Istraživači su prvo definisali period „dnevnog dremanja“ kao svaku epizodu sna između 9 i 19 časova, uz uzimanje u obzir trajanja i učestalosti. Učesnici su zatim podeljeni u dve grupe: rani popodnevni period (između 11 i 17 časova) i kasni popodnevni period (između 15 i 19 časova).

Svaki dodatni sat dremanja dnevno bio je povezan sa 13% većim rizikom od smrtnosti, dok je svaka dodatna dremka dnevno povećavala rizik za 7%. Takođe, oni koji su dremali ujutru imali su 30% veći rizik od smrtnosti u poređenju sa onima koji su dremali popodne.

„Naša studija je jedna od prvih koja pokazuje povezanost između objektivno merenih obrazaca dremanja i smrtnosti i sugeriše da postoji velika klinička vrednost u praćenju navika dremanja kako bi se zdravstveni problemi otkrili ranije“, kaže Čenlu Gao, doktor nauka, istraživač na odeljenju za anesteziologiju ,,Mass General Brigham" i glavni autor studije. „Sada kada znamo da postoji jaka korelacija između obrazaca dremanja i smrtnosti, možemo razmotriti korišćenje nosivih uređaja za praćenje dnevnog dremanja kako bismo predvideli zdravstvena stanja i sprečili dalji pad zdravlja.“ Gao takođe naglašava da je u pitanju korelacija, a ne uzročno-posledična veza.

Dodatni faktori koje treba uzeti u obzir

Važno je napomenuti da postoje faktori koji mogu uticati i na dremanje i na smrtnost. Na primer, hronična stanja — poput problema sa štitnom žlezdom, dijabetesa i mentalnih poremećaja — mogu povećati dnevni umor, što čini popodnevne dremke privlačnijim. Studija nije uzela u obzir koje od ovih stanja su imali učesnici, što predstavlja ograničenje, jer ona sama po sebi mogu povećati i umor i rizik od smrtnosti.

Istraživači su takođe ukazali na probleme povezane sa kardiovaskularnim sistemom kao još jedan uzrok dnevnog umora, objašnjavajući da dremanje može biti posledica poremećenog sna ili poremećaja cirkadijalnog ritma. To može dovesti do dodatnih inflamatornih procesa, poput povišenog krvnog pritiska. Takva sistemska upala, koja je ranije povezana sa spavanjem tokom dana, može takođe uticati na smrtnost. Zato ipak ne treba odmah odustati od dremanja — potrebno je još istraživanja da bi se bolje razumelo kako ono utiče na zdravlje.

 

Bonus video: