Datura, narodski poznata kao vučja jabuka ili tatula, jedna je od najopasnijih biljaka koje rastu po srpskim dvorištima, a mnogi ni ne znaju da je imaju pored ograde. Ova otrovna biljka u bašti ima krupne bele cvetove u obliku trube i bodljikave zelene plodove veličine oraha. Dovoljno je da dete proguta nekoliko semenki ili da pas zagrize stabljiku da bi se završilo na urgentnom prijemu.
Najveći problem je što raste sama, poput pravog korova. Niko je ne sadi, ali se uporno širi po baštama, oko vikendica i u predgrađima, posebno na zapuštenim placevima i pored ograda.
Tatulu je moguće prepoznati po tome što može da naraste i do metar i po, ima krupne nazubljene listove tamnozelene boje i neprijatan miris ako ih protrljate prstima. Cvetovi su bele ili svetloljubičaste boje, dugi do petnaest centimetara i imaju oblik trube koja se otvara predveče. Plod je bodljikava čaura koja, kada pukne, izbacuje crne semenke koje deci deluju kao igračka.
Mnogi misle da je običan korov i godinama je ne diraju. Mladi list dature podseća na list paprike, zbog čega domaćice često nesvesno ostavljaju ovu opasnu biljku da raste u leji sa povrćem misleći da je još jedan struk koji treba okopati.

Cela biljka je otrovna, od korena do semenki. Sadrži skopolamin i atropin, supstance koje utiču na centralni nervni sistem. Kod dece je dovoljno između pet i petnaest semenki da dođe do ozbiljnog trovanja, dok kod pasa i mačaka može doći do trovanja i posle žvakanja jednog lista.

Simptomi trovanja se javljaju za pola sata i uključuju proširene zenice, suva usta, ubrzan puls, halucinacije i zbunjenost. Roditelji ih često pomešaju sa sunčanicom ili groznicom i tako izgube dragocene sate.
Tatula se pojavljuje u punom jeku sezone klijanja, krajem maja i tokom juna. Kada je mala, visoka desetak centimetara, lako se može iščupati rukom, obavezno sa rukavicom. Ako je pustite da naraste do avgusta, koren prodire duboko, a plodovi sazrevaju do septembra, što znatno povećava problem.
Najveća greška je upotreba kosilice. Kada pređemo preko tatule kosilicom, ne uništavamo biljku, već sitnimo lišće i raznesemo seme po celoj bašti. Sledeće godine, umesto jedne biljke, niče nekoliko novih na različitim mestima. Zato je važno ne čekati i iščupati tatulu iz korena dok je mlada.
Za bezbedno uklanjanje tatule obucite debele gumene rukavice do lakata. Biljku čupajte iz korena jer sečenje makazama ostavlja deo korena u zemlji. Sve delove stavite u kesu, dobro zatvorite i bacite u kontejner. Ne bacajte u kompost i ne palite biljku jer je dim otrovan. Nakon posla temeljno operite ruke sapunom i izbegavajte dodirivanje očiju.
Ako dete ili ljubimac dođu u kontakt sa semenkama ili listom, ne čekajte simptome. Odmah pozovite Hitnu pomoć ili Centar za kontrolu trovanja VMA i ne izazivajte povraćanje sami.
Tatula je opasna i za odrasle, ali su oni ređe izloženi trovanju jer ne stavljaju semenke u usta. Trovanje kod odraslih se najčešće dešava slučajno preko kontaminiranog čaja ili meda.
Kokoške, koze, ovce i konji mogu se otruju ovom biljkom, posebno koze koje brste mlado lišće, pa je važno proveriti pašnjak ako držite stoku.
Da bi se sprečilo da tatula ponovo izraste, pokrijte goli deo zemlje malčom ili posadite gustu travu. Semenke u zemlji ostaju klijave i do pet godina, zato je potrebno proveravati baštu svakog proleća.
Video:
Komentari (0)