Ako primećujete da vam se masnoća najviše zadržava u predelu stomaka, iako niste menjali način ishrane, moguće je da je razlog povišen nivo kortizola – hormona stresa.

Jedan od najčešćih znakova povećanog kortizola jeste upravo nagomilavanje masnih naslaga oko stomaka. Iako se o ovom hormonu sve više govori, posebno na društvenim mrežama, stručnjaci ističu da kortizol nije neprijatelj organizma. Naprotiv, on je neophodan za normalno funkcionisanje tela. Problem nastaje tek kada je njegov nivo duže vreme povišen.

Kortizol je hormon koji se luči u nadbubrežnim žlezdama i ima važnu ulogu u pripremi organizma za stresne situacije. Pomaže u regulaciji krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi, metabolizma, ali utiče i na upalne procese u telu.

Njegov nivo tokom dana prirodno varira – najviši je ujutru, kada pomaže telu da se razbudi i pripremi za dnevne aktivnosti, dok uveče opada kako bi se organizam pripremio za odmor i san.

Problem modernog načina života je što telo često nema priliku da se opusti. Nedostatak sna, konstantan stres, previše obaveza, intenzivni treninzi i loše prehrambene navike mogu dovesti do toga da kortizol ostane povišen duži period. Tada telo počinje da šalje upozoravajuće signale.

Tri simptoma koja ne treba ignorisati

Na internetu se može pronaći veliki broj simptoma povezanih sa povišenim kortizolom, ali stručnjaci izdvajaju tri najvažnija:

1. Ubrzan rad srca
Ako primećujete da vam srce ubrzano kuca čak i kada mirujete, to može biti znak dugotrajnog stresa. Povremeno ubrzanje pulsa je normalno, ali ako traje danima, telo šalje signal da je preopterećeno.

2. Povišen holesterol
Kortizol utiče na rad jetre i metabolizam masti, pa njegovo dugotrajno povećanje može dovesti do višeg nivoa holesterola u krvi. Iako se holesterol često povezuje sa ishranom, stres i hronični umor takođe imaju veliki uticaj.

3. Masnoća u predelu stomaka
Jedan od najuočljivijih znakova jeste povećanje masnih naslaga na stomaku. Ako se težina nije značajno promenila, a stomak ipak raste, moguće je da je uzrok hormonski disbalans.

Telo traži odmor, ne brza rešenja

Stručnjaci upozoravaju da ljudi često traže instant rešenja i suplemente za snižavanje kortizola, dok je organizmu najčešće potrebno više odmora i manje stresa.

Kvalitetan san igra ključnu ulogu. Ako redovno spavate manje od sedam sati, telo ostaje u stanju pripravnosti i nivo kortizola se teže vraća u normalu.

Takođe, preporučuje se više lagane fizičke aktivnosti, poput šetnje, i manje preterivanja sa intenzivnim treninzima. Šetnja je jedan od najefikasnijih načina za smanjenje stresa jer pokreće telo bez dodatnog opterećenja.

Oprez sa kafom i kasnim obrocima

Prekomeran unos kafe i kasno večernje jedenje mogu dodatno povećati nivo kortizola. Zbog toga se savetuje da se kafa konzumira uglavnom u jutarnjim satima, dok bi poslednji obrok trebalo da bude ranije uveče.

Važno je i da nakon fizičke aktivnosti organizmu obezbedite dovoljno energije i vremena za oporavak, jer preterano opterećenje bez odmora može pogoršati stanje.

Ukoliko simptomi traju duže ili se pojačavaju, preporučuje se konsultacija sa lekarom, jer dugotrajno povišen kortizol može značajno uticati na zdravlje i opšte stanje organizma.