Decenijama se veruje da je život najlepši u dvadesetim godinama, a da posle toga ide postepeni pad. Međutim, novija istraživanja tu ideju dovode u pitanje i pokazuju da ljudi najveći nivo sreće i zdravlja dostižu tek oko 47. godine, kada se mentalno i fizički bolje usklade potrebe tela i način života.

Za one koji sa nelagodom gledaju na ulazak u četrdesete, ovo može biti vest koja menja pogled na to životno razdoblje.

Po ovom tumačenju, najlepši deo života zapravo tek počinje, ali je važno znati kako ga iskoristiti.

Razlog zbog kog se kasne četrdesete izdvajaju kao period najveće sreće i zdravlja potiče iz istraživanja koje je naručio brend za dentalnu negu TePe. U anketi je učestvovalo 2.000 Britanaca, a pitanje je bilo kada čovek dostiže vrhunac sreće i zdravlja. Većina odgovora ukazala je na kasne četrdesete kao period koji se izdvaja kao svojevrsno životno zlatno doba.

Miranda Paskuči, rukovodilac kliničke edukacije u TePeu, objasnila je za Daily Mail da se u tim godinama menja način razmišljanja. Ljudi prestaju da se fokusiraju na izgled i sve više slušaju signale sopstvenog tela. Pažnja se premešta sa spoljašnjeg izgleda na funkcionalnost, energiju i opšti osećaj blagostanja.

Ona je naglasila da mnogi vremenom shvate da zdravlje ne znači samo ono što se vidi spolja, već i to kako se osoba oseća i koliko dobro organizam funkcioniše.

Šta donosi period ličnog procvata

Skoro polovina ispitanika starijih od četrdeset godina navodi da tek u tom periodu zaista razume svoje telo. To se odražava i na svakodnevne navike.

Ljudi češće biraju kvalitetniju hranu, ređe preteruju i lakše prepoznaju šta im prija, a šta ne.

Više od četvrtine ispitanika navodi da pije alkohol i izlazi znatno ređe nego u dvadesetim godinama. Oko 35 odsto kaže da ih tuđa mišljenja više ne pogađaju kao ranije. Takođe, 26 odsto ističe da ih deca i unuci podstiču da ostanu aktivni i u pokretu.

Rani odlazak na spavanje i uravnotežena ishrana postaju važniji od noćnih izlazaka. Sve to kasne četrdesete pretvara u period ličnog razvoja i stabilnosti, a ne u krizu srednjih godina kako se ranije često verovalo.

Kada počinje starost po novim shvatanjima

Drugo istraživanje sprovedeno na 2.000 Britanaca pokazalo je da se danas starost pomera i da se ljudi starima smatraju tek od oko 69. godine, dok je ranije ta granica bila oko 62. godine.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se to ne sme shvatiti kao razlog za odlaganje brige o zdravlju.

Zdravstveni trener Dona Bartoli ističe da kvalitetno starenje ne dolazi samo od sebe i da je važno početi sa zdravim navikama što ranije, a ne čekati kasniji životni period.

Male navike koje poboljšavaju zdravlje i raspoloženje

Redovna šetnja od trideset minuta dnevno može poboljšati raspoloženje i regulisati krvni pritisak efikasnije od mnogih suplemenata.

Telo bolje funkcioniše kada se pre prve kafe unese voda.

Sedam sati sna dnevno doprinosi boljem oporavku i stabilnijem raspoloženju.

Manje korišćenje ekrana uveče poboljšava kvalitet sna.

Unos proteina u svakom obroku pomaže očuvanju mišićne mase.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, redovna umerena fizička aktivnost povezana je sa manjim rizikom od hroničnih bolesti i boljim mentalnim zdravljem.

Navike koje nesvesno narušavaju najbolje godine

Jedna od najvećih grešaka je odlaganje lekarskih pregleda i uverenje da za to nema vremena.

Druga greška je stalno poređenje sa drugima umesto fokusiranja na sopstveni život. Dugotrajan stres u srednjim godinama može da poništi pozitivne efekte dobrih navika, zbog čega mu treba ozbiljno pristupiti.

Održavanje bliskih odnosa, bavljenje hobijima koji donose zadovoljstvo i vreme provedeno u tišini i odmoru imaju mnogo veći uticaj na kvalitet života nego što se često misli.

Video: