U većem delu Evrope zimi su hladni podovi i stalno uključeni radijatori svakodnevica. Međutim, u Norveškoj je ovaj problem rešen još pre desetak godina – i to bez skupih sistema i komplikovane tehnologije.

I ne, nije reč o čudu moderne tehnike. Njihovo rešenje zasniva se na jednostavnom, ali pametnom principu: toplotu ne treba stvarati više, već je treba zadržati. Upravo zato skandinavske kuće ostaju tople čak i kada temperature padnu duboko ispod nule, uz znatno manju potrošnju energije.

Gde mi pravimo grešku?

Većina kuća i stanova kod nas ima pod koji je u direktnom kontaktu sa hladnim tlom. Tokom zime zemlja se ponaša kao ogromna ledena ploča koja stalno izvlači toplotu iz prostora. Grejanje tada radi punom snagom samo da bi nadoknadilo gubitke – a računi rastu iz meseca u mesec.

Skandinavski princip: izolacija pre grejanja

Norvežani ovom problemu pristupaju potpuno drugačije. Prvi i najvažniji korak je temeljna termoizolacija poda od tla. Umesto tankog, simboličnog sloja, ispod temelja se postavlja debela, kvalitetna izolacija koja ne propušta hladnoću.

Pod tada prestaje da bude najslabija tačka doma i postaje deo zatvorenog, toplog sistema. Ispod betonske ploče nalazi se snažan izolacioni sloj, otporan na vlagu i pritisak, koji godinama ne gubi svoja svojstva. On deluje kao zaštitni štit između kuće i zaleđenog tla.

Zašto se ovo dugoročno isplati

Na stabilnoj i dobro izolovanoj podlozi, toplota se ravnomerno raspoređuje po prostoru, dok reflektujući slojevi usmeravaju toplotu nazad u prostoriju, umesto da odlazi u zemlju. Završne podne obloge biraju se tako da dobro provode toplotu, pa je osećaj topline pod nogama prisutan tokom cele zime.

Zahvaljujući ovakvoj konstrukciji, za udobnost je dovoljna niža temperatura grejanja, što znači manju potrošnju energije i manje opterećenje sistema.

Iako ulaganje u kvalitetnu izolaciju na prvi pogled deluje skupo, dugoročna računica pokazuje suprotno – razlika na računima primeti se već nakon prve zime. Još jedna velika prednost je sigurnost: u slučaju kvara ili nestanka grejanja, ovakva kuća se hladi veoma sporo i zadržava prijatnu temperaturu mnogo duže.

Najveća prepreka nije novac, već razmišljanje

Stručnjaci ističu da problem nije u tehnologiji, već u kratkoročnom razmišljanju. Često se štedi u fazi gradnje, a kasnije se decenijama plaća visoka cena kroz račune za grejanje. U severnim zemljama gleda se dugoročno – računa se ukupni trošak života u kući tokom narednih 20 ili 30 godina.