Bilo da slavimo, opuštamo se nakon napornog dana ili uživamo u druženju s prijateljima, mnogi ljudi se raduju čaši vina na nedeljnom—pa ponekad i na dnevnom—nivou. A s obzirom na beskonačne vrste vina i vinske regije širom sveta, učenje o vinu može za neke čak biti i hobi.

„Čaša vina može biti opuštajuća i prijatna, i treba da bude lični izbor,“ uverava Džordan Langhau, registrovani dijetetičar i vlasnik kompanije ,,Jordan Langhough Nutrition & Fitness".

Ipak, iako uživanje u vinu može biti zabavan način povezivanja i opuštanja, postoji mnogo razloga zbog kojih ga ne treba konzumirati u prevelikim količinama.

Ali šta zapravo znači „previše“? Da li se pijenje vina svaki dan smatra prekomernim? I šta se dešava telu pri svakodnevnoj konzumaciji?

Nekoliko registrovanih dijetetičara je otkrilo za Real Simple koja količina vina je bezbednija za redovnu konzumaciju.

Šta se dešava kada pijete vino svaki dan?

Nema sumnje da je uživanje u vinu zabavna aktivnost, ali svakodnevno konzumiranje može imati manje glamurozne posledice.

„Ako svakodnevno pijete vino, smatra se da ste umeren konzument. Tradicionalno se ovo smatralo relativno niskim rizikom po zdravlje. Međutim, povećanje količine vina preko jedne čaše dnevno može početi negativno da utiče na zdravlje,“ objašnjava Langhau.

Alkohol zapravo utiče na više telesnih sistema.

„Može negativno uticati na jetru, mozak, creva, srce i nervni sistem. Pored toga, veća ili redovna konzumacija alkohola povezana je sa povećanim rizikom od raka, naročito raka dojke i gastrointestinalnih karcinoma,“ pojašnjava Val Vorner, dijetetičarka i osnivačica kompanije ,,Wellness by Val".

Ali to nije sve.

„Alkohol utiče na procenu, pamćenje i koordinaciju. Dugotrajna upotreba doprinosi kognitivnom opadanju, depresiji i riziku od zavisnosti od alkohola,“ kaže registrovana dijetetičarka Julijana Voka. Svakodnevno konzumiranje može postati duboko ukorenjena navika, što neke ljude stavlja u rizik od prekomernog unošenja alkohola, čak i bez njihove svesti. „Vremenom ova navika počinje negativno da utiče na san, nivo energije, težinu, varenje i opšte zdravlje,“ dodaje Vornerova.

Pored toga, sa 120 do 150 kalorija po čaši, prazne kalorije iz vina se brzo sabiraju—što može doprineti povećanju telesne težine. „Prekomerna konzumacija može pogoršati insulinsku rezistenciju i povećati rizik od dijabetesa tipa 2, a takođe slabi imuni sistem, čineći telo podložnijim infekcijama,“ dodaje Voka.

Čak i u malim količinama (manje od jedne čaše dnevno) alkohol može imati negativne efekte. Zapravo, 2023. godine Svetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila da nijedan nivo konzumacije alkohola nije bezbedan po zdravlje.

Ipak, vino može imati blagu prednost u odnosu na druga alkoholna pića kada je zdravlje u pitanju. „Vino, posebno crveno, sadrži polifenole i antioksidante—najpoznatiji je resveratrol,“ deli Langhau. Ovi spojevi mogu koristiti zdravlju srca poboljšavajući funkciju krvnih sudova, smanjujući upale i povećavajući nivo HDL (‘dobrog’) holesterola.

Međutim, postoji kvaka. „Problem je u tome što biste morali da popijete značajnu količinu crvenog vina da biste stvarno iskoristili polifenole i antioksidante—toliko da količina alkohola koju biste uneli bila štetna po zdravlje,“ objašnjava Langhau.

I dok druga istraživanja povezuju umerenu konzumaciju vina sa manjim rizikom od dijabetesa tipa 2 kada se pije uz hranu, „slične benefite možete postići konzumiranjem voća i povrća, kao i svakodnevnim vežbanjem, poput hodanja,“ dodaje Langhau.

Koliko čaša vina je previše?

Iako postoji mnogo razloga da uživate u vinu, suština je da čak i male količine mogu imati neželjene posledice po zdravlje. Sve se svodi na ravnotežu—pa koliko je okej, a kada prelazi granicu?

„Povremena čaša, posebno u kombinaciji sa uravnoteženom ishranom i zdravim načinom života, može pružiti blage antioksidativne benefite od polifenola iz grožđa i doprineti socijalnoj povezanosti,“ kaže Vornerova.

Langhau i Voka se slažu sa pravilom o jednoj čaši.

„Standardna porcija vina je pet unci (oko 150 ml). U SAD, umerena količina se smatra jednom čašom vina za žene i dve čaše vina za muškarce dnevno. Sve iznad te umerene definicije smatra se previše i povećava rizik od negativnih posledica po zdravlje,“ objašnjava Langhau.

„Povremena umerena konzumacija je mnogo bezbednija od toga da vino postane svakodnevna navika,“ dodaje Voka. Veoma sigurna opcija je ciljati na jednu do dve čaše nedeljno—ne svakodnevno. Do četiri pića nedeljno već bi bio veliki napredak u odnosu na jednu ili dve čaše dnevno.

A koliko je zaista previše? „Za žene, četiri ili više čaša dnevno, ili osam ili više nedeljno smatra se teškom konzumacijom. Teška konzumacija za muškarce je pet ili više dnevno, ili 15 ili više nedeljno,“ kaže Vornerova. Kada se ovi pragovi premaše, najopasnije zdravstvene posledice alkohola postaju mnogo verovatnije.

Zaključak

Dakle, iako svakodnevno konzumiranje vina nije najbolji izbor, i dalje ga možete uživati umereno. Ove dijetetičarke i dijetetičari nude nekoliko saveta kako da tu nameru i sprovedete u praksu.

„Uživanje vina uz proteine, povrće, kompleksne ugljene hidrate i zdrave masti pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi i usporava brzinu apsorpcije alkohola,“ sugeriše Vornerova. „Vreme takođe igra ulogu: ograničavanje alkohola ranije uveče i poslednja čaša oko šest do sedam sati daje telu vremena da ga metabolizuje pre spavanja, zavisno od količine unete. To može doprineti boljem kvalitetu sna i smanjiti umor ili mentalnu maglu narednog dana.“

Takođe, možete potpuno preskočiti vino i antioksidante koje ono sadrži uneti iz hranljivijih izvora u ishrani. „Možete dobiti iste—ili čak bolje—antioksidativne i antiinflamatorne benefite iz grožđa, borovnica, brusnica, kafe, čaja i drugih biljnih namirnica, bez rizika koje nosi alkohol. Oko jedne šolje grožđa sa kožicom može pružiti sličnu količinu resveratrola (antioksidanta) kao čaša vina,“ kaže Voka. Pored toga, ove namirnice obezbeđuju i druge korisne hranljive materije—poput vlakana, vitamina i minerala.

A ako želite da uživate u piću sa prijateljima, a bez alkohola, postoji mnogo alternativa. „Sok od grožđa i biljni čajevi su odlične opcije, jer pružaju polifenole i antioksidante bez zdravstvenih rizika koji dolaze s alkoholom,“ dodaje Langhau. Svaki drugi (sa malo dodanog šećera) mocktail, sok ili bezalkoholno piće takođe može biti dobra zamena.

 

Bonus video: