Studija koju je sprovela grupa norveških naučnika sa Univerziteta u Bergenu, a koja je objavljena u časopisu PLOS Medicine, pokazuje da pojedine namirnice mogu imati značajan uticaj na produženje životnog veka.

Ipak, dok pravilna ishrana može doprineti boljem zdravlju i dugovečnosti, nezdrave prehrambene navike mogu imati suprotan efekat i dovesti do različitih zdravstvenih tegoba. Istraživanje se oslanja na podatke velike globalne studije o bolestima i uzrocima smrtnosti u Kini, Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema rezultatima, više od 11 miliona prevremenih smrti godišnje povezano je sa lošom ishranom. Upoređujući te podatke sa drugim analizama, naučnici su ispitivali kako različite vrste namirnica utiču na dugovečnost, te su na osnovu toga identifikovali specifičan način ishrane koji može produžiti životni vek i do nekoliko decenija.

Mahunarke poput graška, sočiva i soje predstavljaju osnovu ovakvog načina ishrane. Važnu ulogu imaju i integralne žitarice, među kojima su kukuruz, ovas i pšenica, dok su orašasti plodovi, kao što su bademi, pistaći i orasi, od posebnog značaja. Nasuprot tome, unos crvenog mesa i mesnih prerađevina trebalo bi svesti na minimum.

Naučnici su zaključili da redovna konzumacija približno dva kilograma mahunarki godišnje, uz smanjen unos slatke i slane hrane, može doprineti produženju životnog veka i do dve godine.

Iako se čak i osobe koje vode računa o ishrani povremeno odluče za manje zdrave namirnice, ključno je zadržati doslednost. Dugoročno gledano, najvažnije je usvojiti zdravije navike koje doprinose boljem kvalitetu i dužini života.