Nova studija pokazuje da su potrošači zadovoljniji svojim životom, ali štediše su mudrije. Anketa sprovedena među 2000 američkih kupaca pokazala je da se 56% Amerikanaca smatra ‘potrošačima’ – rasipačima za stvari koje stvarno žele, dok se 34% identifikovalo kao ‘štediše’ koji neće kupovati sve dok ono što žele ne bude na sniženju ili postane nužnost. Takođe, 10% nije tvrdilo da su nijedna od vrsta kupaca, prenosi New York Post.

Možda nije iznenađujuće, ali otkriveno je da potrošači troše više

Box: novca
 na nebitne stvari tokom bilo koje nedelje skoro dvostruko od onoga što potroše štediše (621 dolar, u poređenju s 348 dolara). S druge strane, pokazalo se da štediše izdvajaju manje od svog ukupnog prihoda za nebitne kupovine od potrošača (18%, u poređenju s 22%).

U poređenju sa štedišama, pokazalo se da su potrošači zadovoljniji svojim vezama (78% odnosno 63%), poslovnim životom (78% odnosno 57%) i ličnim životom (77% odnosno 71%). Zanimljivo, potrošači su takođe bili zadovoljniji svojim finansijskim životom od štediša (73% odnosno 56%). Ali, štediše bi mogle da imaju i prednost kada je u pitanju upravljanje novcem – samo 29% njihovog ukupnog godišnjeg prihoda koristi se za kupovinu, dok potrošači troše do 38% svog prihoda.

Istraživanje koje je naručio Citizens Pay, a sproveo OnePoll, pokazalo je da 59% ‘često’ i ‘uvek’ razmišlja o finansijskom efektu velikih kupovina pre nego što odluče jesu li vredne davanja novca. I uprkos njihovoj sklonosti trošenju, potrošači će verovatnije od proseka uzeti u obzir finansijski efekat velike kupovine (61%). Stavke o kojima ljudi najviše razmišljaju i istražuju su lična elektronika (59%), vozila (50%) i odmor (40%). Za 32% potrošača, oprema za fitnes ili rekreaciju vrlo je razmatrana kupovina, dok će 34% štediša verovatno napraviti

Box: budžet
 pre kupovine kućnih aparata.

Box: Image
 

 

Pre velike kupovine ispitanici često razmišljaju o tome koliko će im predmet koji kupe trajati (61%), koliko često će se koristiti (57%) i hoće li dobiti najbolju cenu (55%). Troje od 10 razmatra dostupnost finansiranja ili mogućnosti plaćanja tokom vremena pre velike kupovine. Velike kupovine tada su definisane kao ‘svaka kupovina’ koja u proseku premašuje 1762 dolara, a mnoge od tih kupovina zahtevaju skoro 12 sati istraživanja pre. U proseku će ljudi odložiti svoje velike odluke o kupovini 17 dana kako bi pričekali i videli hoće li se to naći u prodaji.

‘Na neki način, ima smisla da se ljudi osećaju srećnijima kada troše više’, rekla je Kristin Roberts, izvršna potpredsednica i predsednica u Citizens Pay, ‘Ali, više trošenja nije nužno isto što i odgovorno trošenje. Ono što je stvarno važno je nivo svesnosti koju ljudi imaju i uticaj koji njihove kupovine imaju na njihovu finansijsku egzistenciju’.

Rezultati su takođe otkrili neke univerzalne karakteristike za sve kupce. Više od trećine (37%) reklo je da planira svoj budžet na nedeljnoj bazi, a 9% to radi svakodnevno. Dvoje od troje od ovih tvrdi da su ‘strogi’ u svojim planovima potrošnje. Mnogi ispitanici dele slične lične finansijske ciljeve, uključujući izradu penzionog plana (53%), izgradnju fonda za hitne slučajeve (52%), izgradnju investicijskog portfelja (47%) i mogu li da priušte dom (41%).

Box: Image
 

 

Troje od četiri takođe je tvrdilo da im je lako uočiti razliku između stvari koje ‘žele’ i stvari koje su im ‘potrebne’. Naravno, 78% se složilo da je zadovoljavajuće kada sebi mogu priuštiti oboje. Četiri od 10 (40%) takođe je navelo da su već planirali svoj ovogodišnji budžet, izdvajajući prosečno 1792 dolara za poklone. Među onima koji planiraju praznike unapred, potrošači već planiraju da kupe 13 artikala, u poređenju s 9 artikala za štediše.

Tri četvrtine (74%) ovih prazničnih kupaca tvrdilo je da su bili dobri darivaoci, dok je samo 8% onih koji su priznali da su bili užasni u tome. Skoro 4 od 10 (39%) ove godine planiraju da koriste usluge kupi sada plati kasnije ili usluge plaćanja preko vremena za kupovinu tokom praznika. Međutim, 43% je izjavilo da ne koristi ove usluge više tokom sezone praznične kupovine u poređenju s ostatkom godine, prenosi Večernji list.

Box: Image
 

‘Praznično vreme je najbolje vreme za ljude da potroše mnogo novca odjednom’, nastavila je Roberts, ‘Preporučujemo da ljudi sami sebi osmisle sveobuhvatan budžet i zapitaju se koji faktori zadovoljavaju njihove praznične kupovine, bilo za njih same ili za ljude kojima planiraju da poklone’.

Glavni faktori  koji se uzimaju u obzir za velike kupovine:

Koliko će trajati – 61%
Koliko često će se koristiti – 57%
Dobijam li najbolju cenu/nagodbu – 55%
S kojim garancijama dolazi – 52%
Za šta će se koristiti – 45%
Koliko je to potrebno upravo sada – 32%
Mogućnosti finansiranja ili plaćanja tokom vremena – 30%
Kako će to uticati na moj budžet– 30%
Hoće li poboljšati moj životni stil/zaradu – 26%
Hoće li poboljšati moje zdravlje – 20%
Koliko često ide u prodaju – 18% 

 

Bonus video:

 

Box: TikTok video