Nisu zaslužili ni čašu vode da im donesete: Ove osobine pokazuju da su vas vlastiti roditelji uništili

Slobodanka Ćorić Vesti 26.08.2025 17:10 0

Ako se ovakvi obrasci ne prepoznaju i ne prekidaju, hronični stres može ozbiljno naškoditi zdravlju – od anksioznosti i depresije, preko upalnih i autoimunih bolesti, pa čak i srčanih problema

porodica

Shutterstock

Kad roditelji zanemare dete, bilo namerno ili ne, posledice mogu da se vuku godinama, objašnjava klinički psiholog dr Robert Kyler. Ponekad jedno dete dobiju više pažnje jer su roditelji naklonjeniji njemu, a ponekad su roditelji toliko zaokupljeni svojim brigama da deci uopšte ne posvećuju vreme i ljubav. Umesto topline i zajedništva, deca tako dobijaju samo skupe poklone, brigu baka i deka ili odrastaju u internatima.

Bez obzira na to kako se zanemarivanje desilo, posledice su stvarne i duboko utiču na život.

Kad ljubav nedostaje, a stres preuzima

“Kad neko odraste osećajući se nevidljivo – emotivno ili fizički zanemareno – to oblikuje njegovo samopouzdanje i sliku o sebi,” kaže terapeutkinja za traume dr Amelia Kelly. Ako se ovakvi obrasci ne prepoznaju i ne prekidaju, hronični stres može ozbiljno naškoditi zdravlju – od anksioznosti i depresije, preko upalnih i autoimunih bolesti, pa čak i srčanih problema.

Znaci da je detinjstvo ostavilo trag

Ako osećate da ste u detinjstvu zapostavljani, moguće je da sada kao odrasli imate neke od sledećih osobina:

  • Povučenost i nesigurnost – stalni osećaj da vas drugi ne primećuju ili da vam mišljenje nije važno.
  • Neodlučnost – stalna potreba da drugi potvrde vaše odluke.
  • Preispitivanje odluka – sumnjate u sebe čak i kad ste sigurni.
  • Težnja da svima udovoljite – osećaj da su vaše potrebe manje važne.
  • Teško postavljanje granica – prihvatate sve zahteve, čak i kada vam štete.
  • Privlačenje toksičnih odnosa – birate partnere koji vas ignorišu ili iskorišćavaju.
  • Unutrašnji kritički glas – stalno ponavljanje negativnih poruka iz detinjstva.
  • Preosetljivost na kritiku – svaka primedba se doživljava kao napad.
  • Strah od ranjivosti – izbegavanje otvorenosti pred drugima.
  • Opsesivna potreba za postignućima – uspeh postaje zamena za osećaj vlastite vrednosti.
  • Pojačana empatija – trud da drugima pružite ono što vama nedostaje.
  • Preterana samostalnost – odbijanje pomoći i oslanjanje isključivo na sebe.
  • Teškoće u primanju ljubavi – pažnja i briga deluju strano i neprijatno.
  • Narcisoidne crte – ne nužno poremećaj, već strategija da privučete pažnju.
  • Kako izaći iz začaranog kruga

    Promena je moguća. Prvi korak je prepoznati obrasce koji vam kvare odnose, kaže dr Kyler. Dr Helen Meckiben preporučuje tehniku DROP:

    • Prepoznajte telesne reakcije,
    • Zaustavite negativne misli,
    • Povežite ih sa prošlim iskustvima,
    • I prihvatite uvid bez preispitivanja.

    “Zaslužujete odnose u kojima ste viđeni, cenjeni i gde možete biti svoji,” zaključuje dr Kelly. “Ne morate zauvek živeti u režimu preživljavanja.”

    Komentari (0)
    Loading