Reč je o budleji, poznatoj i kao letnji jorgovan ili leptirov grm , biljci poreklom iz Azije koja je u Evropu stigla tokom 19. veka. Vrlo brzo postala je omiljena među ljubiteljima cveća, najviše zbog svojih dugih cvasti koje privlače veliki broj leptira.

Na prvi pogled deluje kao savršen dodatak svakom vrtu. Lako se održava, brzo raste, podnosi sušu, siromašno zemljište i različite vremenske uslove. Upravo zbog te otpornosti postala je popularna i u privatnim dvorištima i na javnim zelenim površinama.

leptirov grm

 

Zašto je onda neke zemlje smatraju problematičnom?

Iza njene lepote krije se i druga strana priče. U nekim državama, među kojima je i Švajcarska, leptirov grm je označen kao invazivna biljka zbog mogućeg negativnog uticaja na prirodne ekosisteme. Problem nastaje zato što budleja proizvodi ogromnu količinu sitnog semena koje vetar lako prenosi na velike udaljenosti. Tako biljka može brzo da se proširi van bašta i zauzme prostore na kojima su ranije rasle domaće vrste. Kada se nekontrolisano proširi, može da potisne autohtone biljke i smanji raznovrsnost prirodne vegetacije. Posebno je problematično to što domaće vrste koje nestaju često predstavljaju važan deo lanca ishrane za brojne insekte.

Privlači leptire

Iako je dobila ime upravo po tome što privlači leptire, stručnjaci upozoravaju da njen uticaj nije uvek pozitivan. Odrasli leptiri rado posećuju njene cvetove, ali biljka ne pruža ono što je potrebno njihovim gusenicama za razvoj. Zbog toga se budleja ponekad opisuje kao svojevrsna „ekološka zamka“ – privuče insekte, ali ne obezbeđuje sve uslove koji su im potrebni za ceo životni ciklus.

Kako sprečiti nekontrolisano širenje?

Stručnjaci ne savetuju nužno potpuno uklanjanje biljke iz svih vrtova, ali preporučuju oprezno održavanje. Jedan od najjednostavnijih načina jeste redovno uklanjanje precvetalih cvetova pre nego što formiraju seme. Tako se smanjuje mogućnost da se biljka proširi van kontrolisanih površina i ugrozi okolne biljne vrste.

Leptirov grm i dalje ostaje jedna od najatraktivnijih baštenskih biljaka, ali njegova priča pokazuje da ono što izgleda prelepo u dvorištu ne mora uvek biti bez posledica po prirodu.