Opasnost dolazi iz mora: Koncentracija žive u tunjevini 13 puta veća od dozvoljene, može da ošteti mozak

Slobodanka Ćorić Vesti 13.09.2025 09:55 0

Živa je jedan od najsnažnijih poznatih neurotoksina. Vremenom se taloži u organizmu, posebno u mozgu i nervnom sistemu

Tunjevina

Shutterstock

Vest koja je nedavno potresla Francusku tiče se školskih menzi. Osam gradova, među kojima su Pariz, Lion i Monpelje, odlučilo je da zabrani tunu nakon što su nezavisna istraživanja pokazala da konzervirana tunjevina sadrži opasno visoke nivoe žive – u nekim slučajevima čak 13 puta više od dozvoljene granice.

Zašto je živa toliko opasna?

Živa je jedan od najsnažnijih poznatih neurotoksina. Vremenom se taloži u organizmu, posebno u mozgu i nervnom sistemu, i može izazvati:

  • Oštećenje moždanih funkcija, naročito kod dece u razvoju
  • Probleme sa pamćenjem i koncentracijom
  • Poremećaje raspoloženja i depresiju
  • Oštećenje bubrega i srca

Zbog toga je posebno važno paziti na dečju ishranu – mali organizmi su mnogo osetljiviji na akumulirane toksine.

Zašto tuna i dalje ima zeleno svetlo u EU?

Evropska unija dozvoljava znatno veće nivoe žive u tuni nego u većini drugih riba. Savetuje se „umerenost“, ali industrija i dalje plasira proizvode koji često prelaze bezbedne granice. Problem je i kumulativni efekat – živa se zadržava u telu, pa nije važno samo šta ste pojeli danas, već i šta ste jeli mesecima i godinama.

Tuna se nalazi visoko u morskom lancu ishrane – jede hiljade manjih riba i tako akumulira toksine. Što je riba starija i veća, to je nivo žive veći. Zbog toga su vrste poput tune, sabljarke i morskog psa najrizičnije.

Profit iznad zdravlja?

Odluka francuskih gradova da izbace tunu iz školskih kuhinja nije samo zdravstvena mera – već i politički signal Evropskoj uniji da smanji dozvoljene nivoe žive ili zabraniti tunu za najosetljivije grupe.

Evropska komisija tvrdi da „ne postoji prostor za dodatno smanjenje maksimalnog nivoa žive“, jer bi to, navodno, moglo da poremeti snabdevanje tržišta. 

Koje alternative postoje?

Za ljubitelje morskih ukusa postoje bezbednije opcije:

  • Sitne ribe poput sardina i inćuna – kraći životni vek znači manje toksina
  • Biljne alternative – na bazi leblebija, soje ili graška, koje imitiraju „tuna salatu“
  • Alge – prirodan izvor omega-3 masnih kiselina, bez žive

Poruka je jasna: ono što dolazi iz mora nije uvek čisto niti bezbedno. Klimatske promene i zagađenje okeana dodatno povećavaju rizik. 

Komentari (0)
Loading