Mnogi ljudi u Srbiji piju surutku jer veruju da je zdrava i da je najbolja za jetru. Ipak, kako tvrdi dr Bojana Mandić, nije svaka surutka jednako korisna, a postoji nekoliko faktora koji utiču na to koliko je ona zaista lekovita.
„Surutka je zapravo nusprodukt u obradi mleka, kada je u pitanju mlečna industrija. Na primer, fabrike koje prave velike količine sira mogu dnevno proizvesti i do 50.000 litara surutke. Mnogi je smatraju lekovitom, ali ona je, pre svega, otpadni proizvod mlečne industrije. Iako se često smatra zdravom, ne možemo svaku surutku da nazivamo lekovitom, jer postoje različite vrste i varijabilni faktori koji utiču na njene korisne osobine“, objašnjava dr Mandić u emisiji „Jutro“ na Prvoj.
Ona dodaje da, uprkos popularnim tvrdnjama, ne postoji nijedna klinička studija koja dokazuje lekovitost surutke na ljudima.
„Nema naučnih dokaza koji potvrđuju da je surutka lekovita. To je najvažniji faktor za nas lekare, jer moramo biti sigurni da supstanca ima dokazano pozitivne efekte na zdravlje. Vrlo je teško govoriti o naučnim dokazima kada je u pitanju ishrana. Kada govorimo o surutki, jedan od varijabilnih faktora je i od koje životinje potiče. Da li je to surutka od krave sa slobodne ispaše ili od one koja je zatočena u farmi. To su važna pitanja“, napominje ona.
Koja je surutka najzdravija, a koja najgora?
Dr Mandić objašnjava da postoje različiti oblici surutke, uključujući tečnu, surutku u prahu i prečišćene proteine, ali najgori oblik je surutka u prahu.
„Kozja surutka je zdravija od kravlje, jer ima bolji sastav. I kravlja surutka je dobra, ali samo ako potiče od krava sa slobodne ispaše koje jedu više trave, a manje industrijske hrane. Važno je i kako je mleko obrađeno – mora da prođe proces pasterizacije kako bi se uništili štetni mikrobi. Međutim, pasterizacija se vrši na 72 stepena, dok se proteini surutke razgrađuju na 60, što znači da se gubi mnogo vrednosti. Zbog toga, zapravo nije sigurno šta mi pijemo“, objašnjava dr Mandić.
Surutka u prahu: Najgori izbor
Dr Mandić posebno upozorava na surutku u prahu, koja je, prema njenim rečima, najgori oblik. „Kada pogledate sastav surutke u prahu, videćete da se u 70% slučajeva radi o laktozi, dok je količina proteina vrlo mala. To nije baš ono što biste želeli da pijete“, kaže doktorka.
Iako su sprovedena istraživanja koja ukazuju na to da surutka može pomoći u stvaranju glutationa, antioskidanta koji pomaže jetri da se regeneriše, ona napominje da su ta istraživanja rađena na životinjama, a ne na ljudima.
„Surutka može da pomogne u regeneraciji jetre, ali ako ste osetljivi na laktozu, nikako ne biste smeli piti surutku, naročito ne onu u prahu. To je praktično isto kao da pijete šećer u prahu“, zaključuje dr Bojana Mandić.
Na kraju, doktorka savetuju ljude da, ukoliko žele da uživaju u zdravstvenim prednostima surutke, biraju onu koja je što svežija i koja nije prošla proces pasterizacije. Takođe, važno je da pazite na poreklo surutke, odnosno da se odlučite za proizvode od životinja koje su hranjene prirodnim, a ne industrijskim hranama.
Iako se surutka često reklamira kao lekovita, važno je da budemo oprezni i informisani o tome koju tačno vrstu konzumiramo. Drugi oblici mlečnih proizvoda, poput jogurta i kisele pavlake, mogu biti jednako korisni, a sigurni za svakog potrošača.
