Mnogi baštovani misle da će više đubriva doneti više plodova, ali upravo u junu ta logika može da napravi problem. Ako paradajz i krastavci dobijaju previše azota, biljke kreću da bujaju, listovi postaju veliki i tamnozeleni, ali cvetova i plodova ima sve manje.

Iskusna ruska baštovanka Svetlana Samojlova upozorava da je sredina juna trenutak kada treba smanjiti azotna đubriva i preći na hranljive materije koje podstiču cvetanje i zametanje plodova.

Kada lišće raste, a plodova nema

Previše azota tera biljku da svu energiju usmeri na zelenu masu. Na prvi pogled paradajz izgleda moćno i zdravo, ali se kasnije mnogi iznenade kada vide da rod izostaje.

Zato stručnjaci savetuju da se u ovom periodu koriste đubriva bogata fosforom i kalijumom. Fosfor jača koren i pomaže formiranje cvetova, dok kalijum utiče na kvalitet, veličinu i ukus plodova.

Čime prihraniti paradajz i krastavce

Jedno od najčešćih rešenja je monokalijum-fosfat, koji sadrži upravo elemente potrebne biljkama u fazi cvetanja i plodonošenja.

Dobar izbor mogu biti i prirodna sredstva poput drvenog pepela, koji je bogat kalijumom. Pepeo se može posuti oko biljaka ili koristiti za pripremu rastvora za zalivanje.

Kako prepoznati da biljka ima višak azota

Ako paradajz ima veoma debele stabljike, ogromne listove i malo cvetova, to je često znak da je dobio previše azota. Slična situacija javlja se i kod krastavaca kada formiraju mnogo lišća, a malo plodova.

Upravo zato jun važi za mesec kada se menja strategija prihrane. Umesto da biljka raste u visinu i širinu, cilj je da svu energiju usmeri na ono zbog čega je sadimo – bogat i zdrav rod.

Mnogi iskusni baštovani kažu da je upravo ova mala promena jedna od najvažnijih tajni za pune gajbice paradajza i krastavaca tokom leta.