Duboke promene koje zahvataju ljudski mozak tokom
Ovo
Naučnici su uradili 26 snimka mozga zdrave 38-godišnje žene koja je začela putem IVF-a, uz istovremeno prikupljanje uzoraka krvi kako bi se pratili dramatični skokovi hormona tokom trudnoće. Podaci su pokazali kako se mozak menjao iz nedelje u nedelju.
Najviše se isticalo postupno smanjenje sive mase, spoljašnje površine mozga, tokom trudnoće te privremeni vrhunac u neuronskoj povezanosti na kraju drugog tromesečja.
- Majčin mozak prolazi kroz koreografisane promene tokom trudnoće, a sada smo konačno u mogućnosti da posmatramo taj proces u stvarnom vremenu - rekla je profesorka Emili Džejkobs, istraživačica sa Univerziteta Kalifornija u Santa Barbari.
Naučnici su već snimali mozgove žena u raznim fazama trudnoće, ali najnovije istraživanje pokazuje kako takve studije mogu propustiti privremene promene koje se vraćaju u normalu do trenutka porođaja.
U članku objavljenom u časopisu Nature Neuroscience, glavna autorka Laura Pritsket i njene kolege opisuju kako hormoni, poput estrogena i progesterona, izazivaju značajne fiziološke promene u trudnoći, utičući na krvnu plazmu, metabolizam, potrošnju kiseonika i imunitet. Isti hormoni preoblikuju i mozak.
Kako bi saznali više, naučnici su koristili precizni MRI za skeniranje mozga dr. Elizabet Krastil, koleginice sa Univerziteta Kalifornija u Irvineu. Skenirana je pre začeća, tokom trudnoće i dve godine nakon što joj se sin rodio u maju 2020.
- Bilo je to prilično intenzivno. Neki ljudi pričaju o "maminoj magli" i sličnim stvarima, ali ja to nisam doživela - izjavila je Krastil.
Skenovi su otkrili opsežna smanjenja volumena i debljine sive mase, posebno u područjima povezanima s društvenom kognicijom. Mikrostruktura bele mase, koja meri neuronsku povezanost u mozgu, povećala se do vrhunca krajem drugog tromesečja pre nego što se vratila na pređašnji nivo. Cerebrospinalna tečnost i moždane šupljine poznate kao ventrikuli takođe su se proširili. Te promene bile su povezane s porastom nivoa hormona.
- Ponekad ljudi reaguju negativno kad čuju da se volumen sive mase smanjuje tokom trudnoće. Ova promena verovatno odražava fino podešavanje neuronskih krugova, slično kao i stanjivanje kore koje se događa tokom puberteta - rekla je Džejkobs.
Istraživanje ne objašnjava ponašanja ili emocije koje se javljaju u trudnoći, a mnogi faktori osim hormona, poput stresa i gubitka sna, takođe igraju ulogu.
No, neke promene u mozgu i dalje su bile prisutne dve godine nakon porođaja, što sugeriše na ćelijske promene u organu.
- Ovo istraživanje otvara više pitanja nego što daje odgovora - rekla je Krastil.
Ovo istraživanje označava početak projekta Maternal Brain Project, međunarodnog nastojanja da se prikupi slični skenovi od većeg broja trudnica.
- Postoji toliko toga što još ne razumemo o neurobiologiji trudnoće, a razlog nije taj što su žene previše komplikovane ili što je trudnoća nerešiva zagonetka, već zato što je biomedicina istorijski zanemarivala zdravlje žena - izjavila je Džejkobs.
Džina Ripon, profesorla emeritus kognitivnog neuro-snimanja na Univerzitetu Aston u Birmingemu, Engleska, opisala je projekat kao herojski.
- Podaci iz ovog istraživanja ilustriraju koliko smo toga dosad propuštali - dodala je.
Dr. En-Mari de Lanž, voditeljka grupe FemiLab na Univerzitetskoj bolnici Lausanne, nazvala je ovo istraživanje fascinantnim.
- Ovaj pristup ne samo da će nam pomoći u mapiranju neuroplastičnosti majki, već i u identifikovanju markera koji ukazuju na rizik od postporođajne depresije, ozbiljnog stanja koje se često ne leči - zaključila je, piše
Bonus video:
Komentari (0)